Mladen Bajić je imenovan Glavnim državnim odvjetnikom od strane Vlade Ivice Račana u svibnju 2002. godine. Na toj poziciji Bajić je naslijedio Radovana Ortynskog. Kao Glavni državni odvjetnik Bajić je “izgurao” čak tri mandata. Na ovu važnu državničku funkciju bio je biran 2002., 2006. i 2010. godine, što znači da je dužnost obnašao i za vrijeme vladavine SDP-a i HDZ-a. Koliko je “izdržljiv”, govori podatak kako su se za njegova tri mandata na čelu DORH-a promijenila dva predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova. To samo pokazuje da je Bajić jedan od najdugovječnijih državnih odvjetnika u EU, jer je jedan od rijetkih koji mu može parirati u dugogodišnjoj karijeri njemački državni odvjetnik Kay Nehm, koji je na toj poziciji bio isto 12 godina, od 1994. do 2006. godine.
Glavni državni odvjetnik osoba je koja se nalazi na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a koju na tu poziciju postavlja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Mandat Državnog odvjetnika traje četiri godine. Trenutačno ulogu Državnog odvjetnika obnaša Dinko Cvitan, koji je na toj poziciji naslijedio kontroverznog Bajića.
Državno odvjetništvo u kaznenim predmetima poduzima progon i zastupa optužbu protiv počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu, zastupaju Republiku Hrvatsku, vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije, te obavlja i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.
Također po propisima o raspolaganju državnom imovinom, DORH daje prethodno mišljenje na prodaju državnog zemljišta ili druge imovine.
Dugogodišnji glavni državni odvjetnik – Mladen Bajić
Mladen Bajić postao je prvi hrvatski tužitelj koji je dobio, i to konsenzusom parlamentarnih stranaka, drugi mandat na funkciji glavnog državnog odvjetnika.
Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, nije imao potporu SDP-a jer je “previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Ive Sanadera”, navodi Jutarnji list. No, u Bajićevu obranu stala premijerka Jadranka Kosor. Dvadeset mjeseci poslije Bajić je pokrenuo istragu i protiv HDZ-a.
Godine 2014. SDP-u je Bajić opet prihvatljiv pa tadašnji premijer Zoran Milanović poručuje: “Moja stranka stoji iza bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića za kojeg smatramo da bi bio dobar ustavni sudac. Zanima me što o tome misli predsjednik HDZ-a”.
Milanovićevo, Bajićevo, i Josipovićevo (ne)slaganje istaknulo se 2013. godine u slučaju Lex Perković. Naime, iako je po Zakonu trebalo zastupati interese Njemačke, Državno odvjetništvo uputilo je žalbu Vrhovnom sudu na odluku o izručenju Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.
“Što je radio represivni sustav zadnjih deset godina, što je radio državni odvjetnik zadnjih osam, to njemačko pravosuđe mora rješavati”, rekao je Milanović nastojeći nakon kritika Vlade zbog donošenja zakona kojim bi se spriječilo izručivanje Perkovića Njemačkoj fokus sa sebe prebaciti na Bajića i Tomislava Karamarka kao bivšeg šefa tajnih službi i policije.
Kako je Mladen Bajić, tadašnji državni odvjetnik, pokušao spriječiti izručenje Perkovića i Mustača?
Rođen u Splitu 1950., u kojem je 1975. završio i Pravni fakultet, nakon čega se zaposlio u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku, te potom u Splitu kao javnotužilački pripravnik i stručni suradnik.
Imenovan je zamjenikom splitskog općinskog javnog tužitelja 1979. godine. Radio je isključivo na kaznenim predmetima gospodarskog kriminaliteta u Odjelu za gospodarski kriminalitet. Prije isteka prvog osmogodišnjeg mandata, 1987., imenovan je za zamjenika u Okružnom javnom tužilaštvu u Splitu.
Od 1992. do 1996. radio je kao zamjenik vojnog tužitelja u splitskom Vojnom tužiteljstvu. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata te medaljama Ljeto ’95 i Oluja. Nakon završetka Domovinskog rata radi kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu, a u kolovozu 2001. imenovan je splitskim županijskim državnim odvjetnikom.
Godine 2014. zamjenjuje ga na mjestu Glavnog državnog odvjetnika Dinko Cvitan, njegov dugogodišnji suradnik, kojega je Mladen Bajić 2005. godine imenovao za ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Stranica WikiLeaks objavila je da je Bajić detaljno izvještavao američko veleposlanstvo o svim važnijim istragama. O tome da su u veleposlanstvu sastavljane depeše. Glavni državni odvjetnik u Jutarnjem je listu demantirao neke navode iz dokumenta na Wikileaksu, nazvavši diplomatski dokument “kompilacijom medijskih napisa i mašte osobe koja je pisala izvješće”. Naročito je odrješito opovrgnuo svoje navodne komentare o tome tko podržava a tko ne podržava DORH, ocijenivši kako “američki tajnik ima bujnu maštu“.
S prestankom mandata Glavnog državnog odvjetnika, ostaje Mladen Bajić do daljnjega na funkciji zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH.
“Ovaj posao i zanat koji radim od 1975., a ne od 2002. i radit ću ga po mojoj procjeni najmanje do 2020. kad navršavam 70 godina, bez obzira u kojem svojstvu, ali jedino i uvijek u Državnom odvjetništvu”, rekao je Mladen Bajić, navodi Večernji list.
Oženjen je Ecijom Kuljiš Bajić koja ima odvjetnički ured u Splitu.
U dvanaest godina SDP-a i HDZ-a Mladena Bajića često se isticalo kao najmoćnijeg čovjeka u državi, a javnost je ostala podijeljena po pitanju njegovog rada.
Za njegova mandatornog djelovanja uhićen je general Ante Gotovina, a osuđen je general Mirko Norac. To što je sudjelovao u hvatanju Gotovine donijelo mu je naklonost Carle Del Ponte, a možemo reći, i drugi mandat na mjestu državnog odvjetnika.
Bajić je u karijeri imao kao najteži zadatak uhititi i poslati u zatvor Ivu Sanadera, nekadašnjeg suradnika i školskog prijatelja. Postavljalo se pitanje: ako je Bajić bio tako dobar sa bivšim premijerom, kako to da se već tada kao Glavni državni odvjetnik nije oglasio o kriminalnim radnjama premijera? Predbacuje mu se baš to što je šutio, a vjerojatno je znao za sve “podvige” tadašnjeg premijera i prijatelja.
Mrlja na Bajićevoj karijeri svakako je i slučaj “Kamensko”. Bivši ravnatelj policije, Oliver Grbić, prozvao je tada Mladena Bajića zbog zaustavljanja istrage u Aferi Kamensko. Grbić je tvrdio kako je Bajić to napravio da bi zaštitio Ninoslava Pavića i da je u svemu tome imao podršku tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića.
Među afere Mladena Bajića ubraja se i Lex Perković. Naime, iako je po Zakonu trebalo zastupati interese Njemačke, Državno odvjetništvo uputilo je žalbu Vrhovnom sudu na odluku o izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.
“Državno odvjetništvo tvrdi da je u slučaju likvidacije zastara nastupila 1998. godine, no prema strukturi Zakona o pravosudnoj suradnji ono ima funkciju zastupanja interesa države koja traži izručenje. To je nespojiva konfrontacija interesa”, kazao je tada medijima odvjetnik Veljko Miljević.
Uz Bajića vežu se i afere, tj. slučajevi u kojima se nije iskazao u najboljem svjetlu. Riječ je o slučaju nekadašnjeg zagrebačkog tužitelja Krunoslava Canjuge i odvjetnika Mirka Batarela te slučaju direktora Končara Darinka Bage i Mate Granića, bivšeg ministra vanjskih poslova i nekadašnjeg predsjednika DC-a.
Također je vezan i uz aferu oko pokušaja istrage protiv bivšeg predsjednika Visokog trgovačkog suda Nenada Šepića koji je napao Bajića, i to preko njegove supruge, jer nije uspio u ponovnoj kandidaturi za predsjednika Visokog trgovačkog suda. Slučaj koji ga je skoro koštao pozicije je Brezovica. Bajić je tada načinio veliku pogrešku jer je podržao svoju zamjenicu Božicu Cvjetko koja je bila upućena o seksualnom zlostavljanju štićenika doma u Brezovici, ali je obustavljala kriminalističku obradu i nije dopuštala provođenje istražnog postupka.
Arsen Bauk dodjelio je 2010. Mladenu Bajiću ime – Stand Bajić, optužujući ga s kolegama SDP-ovcima da je na stand by jer drži neke prijave u ladicama. Braneći Bajića iste godine tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako je u raščišćavanju afera u Hrvatskoj u prošlosti nedostajalo političke volje i političke klime, a u tom je kontekstu rekao kako bi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić da je “ranije kukuriknuo, zasigurno završio u loncu”.
Na slučaju Lora, koji traje više od 15 godina, neki ističu, vidi se način na koji se razarao hrvatski pravni sustav i uloga Mladena Bajića.
“Taj slučaj može identificirati kriminalnu korupcijsku mrežu koja paralizira pravosudni sustav u Hrvatskoj, te da se obračuna ne samo s ovim slučajem Lora nego i s cjelokupnim kriminalom, političkim, gospodarskim koji se događa”, pojasnio je prof. dr. sc. Josip Jurčević, te dodao kako se na temelju slučaja Lora potvrđuju ocjene svih međunarodnih nadležnih tijela da je srce korupcije u Hrvatskoj u sustavu pravosuđa.
“Ta činjenica jača samim time što je glavna i odgovorna osoba, Mladen Bajić, koji je kreirao ovaj i cijeli niz korupcijskih slučajeva, danas poluslužbeno kandidat za ustavnog suca, što znači da ga se želi skloniti da ne bi progovorio o cijeloj toj mreži na veoma zaštićeno mjesto na 8 godina”, pojasnio je Jurčević.
Važno je istaknuti kako je Bajić u srpnju prošle godine, uz kolegice profesoricu ustavnoga prava Sanju Barić i sutkinju Ivanu Čalić, kandidirao za suca Ustavnog suda. Međutim, nitko od kandidata nije prošao tajno glasovanje.
Umirovljeni general Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora (HGZ), udruge koja okuplja oko 70 umirovljenih hrvatskih generala i admirala, iznio je još u travnju 2015. godine zabrinutost visokih časnika Hrvatske vojske navodnim najavama optužnica sa sudova iz Bosne i Hercegovine zbog, navodnih ratnih zločina 90-ih.
Time je podsjetio na suradnju DORH-a i Tužiteljstva BiH koja se odvija na osnovi Protokola potpisanog u Sarajevu 3. lipnja 2013. godine. Naime, tadašnji glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić i Glavni tužitelj tužiteljstva Bosne i Hercegovine Goran Salihović su 3. lipnja 2013. u Sarajevu potpisali Protokol između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.
Kako je DORH tada naveo, zaključen je “radi učinkovitijeg istraživanja, dokazivanja i procesuiranja osoba za koje postoje osnove sumnje da su počinile kaznena djela protiv ratnog i humanitarnog prava u zemlji u kojoj se ti počinitelji nalaze i onemogućavanja izbjegavanja kaznene odgovornosti zlouporabom instituta zabrane izručenja vlastitih državljana”.
U svjetlu nedavnih uhićenja deset pripadnika HVO-a u Orašju – možemo li smatrati Mladena Bajića jednim od odgovornih za ovakvu situaciju?
Tko su pripadnici HVO-a koji će sljedećih mjesec dana biti u zatvoru?
Dinko Cvitan, čovjek iz sustava
“Sadašnji državni odvjetnik Cvitan dobro radi svoj posao!”, ocijenio je čelnik Mosta i potpredsjednik Vlade Božo Petrov u razgovoru za Jutarnji list početkom siječnja ove godine.
Stupajući na dužnost prije pune dvije godine Dinko Cvitan odbacio je tumačenja da su procesi protiv SDP-ovih lokalnih dužnosnika rezultat “osvetničkog pohoda” njegova prethodnika Mladena Bajića jer mu vladajući nisu dali još jedan mandat.
“To jednostavno nije točno. Radi se o predmetima koji su u nadležnosti USKOK-a, a svaki zamjenik je samostalan u svom radu”, rekao je Cvitan novinarima u Saboru, gdje je prisegnuo na novu dužnost.
Dodao je kako postoji zakonska mogućnost da više rangirani državni odvjetnik da izravnu uputu niže rangiranom kako postupiti u određenom predmetu, ali da se Bajić njome nije služio.
“Koliko znam, u 12 godina svog mandata gospodin Bajić je samo jednom dao izravnu uputu redovitom državnom odvjetništvu da jedno kazneno djelo ne kvalificira kao tešku tjelesnu ozljedu, nego kao pokušaj ubojstva”, branio je Cvitan svoga prethodnika.
Izražavajući nadu da će raditi bolje od njega, Cvitan je kazao kako, “nogometnim rječnikom rečeno, svaki trener donosi nešto novo”.
“Nastavit ćemo s ovakvim načinom rada, a ja želim ostvariti i bolje rezultate. Nemojte zaboraviti da sam do sada bio dio tima Mladena Bajića, kao ravnatelj USKOK-a. Radili smo zajedno na svim velikim predmetima, o kojima je javnost informirana i nastavit ćemo i dalje. Hoću li u tome uspjeti, ja ću se potruditi. Ne znam”, rekao je Cvitan.
Aktualni glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan gotovo cijeli radni vijek proveo je u pravosuđu, a čak osam godina vodio je državnoodvjetnički Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Cvitan je rođen 1958. godine u Zagrebu gdje je 1983. diplomirao na Pravnom fakultetu. Iste je godine počeo raditi kao vježbenik na zagrebačkom Općinskom sudu, a godinu poslije kao stručni suradnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
Od 1985. do 1990. zamjenik je općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Godine 1991. odlazi u odvjetničke vode, a potom u osiguravajuće društvo Sunce osiguranje d. d. gdje vodi odjel za pravne poslove i ljudske resure.
Godine 2003. vraća se u Državno odvjetništvo: u kolovozu te godine imenovan je za zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, ali je odmah potom raspoređen na poslove zamjenika Ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Od veljače 2004. godine dobio je stalno imenovanje na mjesto zamjenika ravnatelja USKOK-a.
U listopadu 2005. godine imenovan je zamjenikom Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a 2. studenog 2005. godine vršiteljem dužnosti Ravnatelja USKOK-a, umjesto Željka Žganjera koji je dao ostavku na tu dužnost u okolnostima loših odnosa s Glavnim državnim odvjetnikom RH Mladenom Bajićem.
U ožujku 2006. postaje ravnatelj USKOK-a.
Krajem veljače 2014. spominje ga se kao posve izglednog kandidata za novog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, da bi na nju bio i imenovan odlukom Hrvatskog sabora od 7. ožujka 2014. godine.
Tako je nakon Mladena Bajića na čelo državnog odvjetništva došla njegova desna ruka, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, a po isteku dužnosti, Mladen Bajić postao je zamjenik glavnog državnog odvjetnika.
“Bajić kao Cvitanov zamjenik može biti siva eminencija, po mom dubokom uvjerenju, samo i u mjeri koliko su njegovi prijedlozi pametni promišljeni, zakoniti i djelotvorni. Prema tome, svatko bi imao takvu sivu eminenciju. Uvjeren sam da će Bajić biti lojalan suradnik Cvitanu kao što je Cvitan bio lojalan suradnik njemu”, komentirao je Cvitanov bivši šef, prvi ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer za Tportal uoči Cvitanovog imenovanja za glavnog državnog odvjetnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
