Drugi krug austrijskih predsjedničkih izbora mora se održati ponovno, odlučio je Ustavni sud u petak, 1. srpnja.
Norbert Hofer iz Slobodarske stranke izgubio je 22. svibnja izbore od bivšeg čelnika Zelenih Alexandra Van der Bellena za manje od jednog postotnog boda.
Sud je rekao da je u svojoj presudi koristio stroge standarde provedbe izbornih pravila.
Svjedoci su pred sudom govorili o nepravilnostima u načinu da koji su glasovi prebrojavani, uključivo glasove koji su poštom stigli ranije nego su trebali.
Van der Bellen na kraju je proglašen pobjednikom s 50,3 posto glasova naspram 49,7 posto Hoferovih.
Do održavanja novog drugog kruga izbora, bivšeg predsjednika Heinza Fischera zamijenit će privremeno tri parlamentarna dužnosnika, uključivo Hofera.
Gotovo odmah nakon objavljivanja pobjede Alexandera van der Bellena u drugom krugu predsjedničkih izbora u Austriji 22. svibnja, poraženi kandidat stranke Freiheitliche Partei Österreichs (FPÖ) Norbert Hofer najavio je žalbu na izborni postupak. Prednost van der Bellena bila je minimalna – 30.863 glasova, a i ta prednost nastala je tek nakon prebrojavanja glasovanja građana koji su na izborima sudjelovati pismenim putem.
“Razmjer (propusta) me je potpuno iznenadio”, kaže za Deutsche Welle austrijski stručnjak za ustavno pravo Heinz Mayer. Ustavni sud pozvao je čitav niz svjedoka – uključujući i oba predsjednička kandidata, koji su otkrivali uvijek nove propuste koji su se činili za vrijeme izbora. Ovaj bivši sveučilišni profesor zato hvali ovako oštru odluku sudaca Ustavnog suda: “Oni su povratili povjerenje u demokraciju, jasnim stavom i nedvosmislenom odlukom.”
Predsjednik sudskog vijeća Ustavnog suda Gerhart Holzinger točno u podne objavio je da se čitav izborni postupak drugog kruga predsjedničkih izbora proglašava ništavnim sve od raspisivanja tih izbora 2. svibnja. Sud je utvrdio nepravilnosti u 14 od ukupno 20 izbornih okruga kojima su se suci bavili. Time je upitno 77 tisuća glasova, što je daleko više od prednosti koju je osvojio van der Bellen.
Suci nisu našli dokaza da su glasovi krivotvoreni, ali razmjeri kršenja propisa toliki su da se mora posumnjati u čitav ishod.
Prije svega je problem što su u mnogim izbornim okruzima demokratski izbori postali rutina gdje se čini da se baš ne mora slijediti baš svako slovo izbornog zakona. Osobito kod pismenog glasovanja su općinski službenici koji najčešće provode postupak izbora, strahovali da će “biti posljednji” koji će javiti ishod. Propis nalaže da se pisma s glasačkim listićima moraju početi prebrojavati dan kasnije, dakle u ponedjeljak 23. svibnja u 9 sati. U nekima su se “požurili” pa su pristigla pisma prebrojali već u nedjelju navečer, negdje su poranili pa su sa prebrojavanjem počeli već u 6 sati ujutro, navodi Deutsche Welle.
Glavni problem jest – prebrojavali su općinski službenici bez nazočnosti izborne komisije koju čine predstavnici političkih stranaka, odnosno kandidata. Negdje je komisija tek “informirana” o rezultatu, negdje su komisiji “pomogli” – tako da su već u nedjelju otvorili omotnice da se komisija “ne mora mučiti” i da prebrojavanje bude brže. Da se tako krši propis o tajnosti izbora i nepristranog prebrojavanja glasova – o tome se nije previše razmišljalo.
Ustavni sud ukorio je i medije koji su počeli izvještavati o ishodu izbora prije nego što su izborna mjesta uopće bila zatvorena.
Odluka Ustavnog suda dovela je Austriju u izuzetni položaj u kojem zapravo – uopće neće imati predsjednika.
Mandat predsjednika Heinza Fischera istječe 8. srpnja i nema načina da se njegova služba privremeno produži. Njegove poslove nakon toga vodi komisijski trojac – i zapravo tako kandidat Slobodnjaka Hofer postaje predsjednikom barem u trećini te dužnosti. Druga dva člana predsjednici su Nacionalnog vijeća (parlamenta) Austrije, Doris Bures iz socijaldemokratske stranke i Klarheinz Kopf iz Narodnjaka.
O novim izborima odlučuje Vlada, ali nisu propisani rokovi. Priprema za ponavljanje drugoga kruga predsjedničkih izbora traje najmanje 11 tjedana, pa se izbori mogu očekivati tek koncem rujna ili početkom listopada.
Ovaj put ne bi smjelo biti objavljivanja “preliminarnih ishoda”: Ustavni sud jasno je upozorio medije kako će rezultat biti objavljen tek nakon prebrojavanja baš svih glasova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
