Burna rasprava čelnika 28 zemalja članica o tome kako raspodjeliti teret zbrinjavanja izbjeglica sa zemljama koje su izložene najvećem migrantskom pritisku završila je u petak u ranim jutarnjim satima bez konsenzusa o kvotama za raspodjelu.
Postignuta je suglasnost da će EU u sljedeće dvije godine primiti 40 tisuća izbjeglica, koji su sada u Italiji i Grčkoj te još 20 tisuća, koji se nalaze izvan teritorija EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Međutim, kako će oni biti raspoređeni po zemljama članicama ostavljeno je ministrima unutarnjih poslova zemalja članica, koji bi o tome trebali odlučiti u srpnju.
Komisija je u svibnju predložila obvezujuće kvote za raspodjelu izbjegličkog tereta na temelju više kriterija – visini BDP-a, broju nezaposlenih i broju dosad primljenih izbjeglica. Međutim, zemlje srednje Europe i baltičke zemlje oštro su protiv obvezujućih kvota. Za primanje izbjeglica na dobrovoljnoj, a ne obvezujućoj osnovi zauzima se i Hrvatska.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncer bio je vrlo nezadovoljan ishodom rasprave. “Hoćemo li to učiniti na dobrovoljnoj ili obvezujućoj osnovi, meni malo znači. Ali, dati životnu perspektivu za 60 tisuća ljudi skroman je napor. To što smo potrošili sate o načinu raspodjele dokazuje da Europa nije na visini slike kakvom se želi prikazati prema vani”, rekao je Juncker na konferenciji za novinare nakon završetka prvog dana summita, koji je potrajao do tri sata ujutro.
U usuglašenim zaključcima, koji će formalno biti prihvaćeni u petak na kraju summita, ne spominju se ni obvezujuća ni dobrovoljna osnova.
S druge strane, postignut je dogovor o vraćanju ljudi koji nemaju zakonsko pravo za ulazak u EU.
“Migranti koji nemaju zakonsko pravo za ulazak u EU moraju biti vraćeni”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Pri tome će koristiti iskustvo Španjolske, koja je ranije bila suočena s priljevom migranata na Kanarske otoke.
Donald Tusk je rekao da pristup EU-a problemu migranata mora biti “zemljopisno sveoubhvatan”, drugim riječima pozornost se mora posvetiti ne samo Italiji i Grčkoj, nego i Mađarskoj, u kojoj je od početka godine registrirana trećina od svih zahtjeva za azilom, što je više nego u Italiji.
O stanju pregovora između grčkih vlasti i njezinih vjerovnika čelnike je upoznao predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem.
Pregovori su prepušteni institucijama, izrazom kojim se zamjenjuje raniji naziv “trojka”, a koju čine predstavnici vjerovnika MMF, Komisija i Europska središnja banka.
“Čelnici su imali dugu raspravu i u potpunosti su svjesni situacije i mogućih posljedica. Čelnici su se složili da nema potrebe za još jednim summitom eurozone, ni sutra, ni tijekom vikenda. Čelnici očekuju da euroskupina zaključi taj proces na svom sastanku u subotu”, rekao je Tusk.
Tijekom radne večere, i britanski premijer David Cameron dobio je priliku da svoje kolege upozna sa svojim planovima za organiziranje o ostanku ili izlasku svoje zemlje iz EU-a.
Tusk je rekao da je to prvi korak u dugom procesu, koji će također biti okonačan na jednom od europskih summita. Pri tome je istaknuo da se o temeljnim vrijednostima i postignućima EU-a neće moći pregovorati. “Trebamo uzeti u obzir britansku zabrinutost, ali samo na način koji će biti siguran za Europu”, rekao je Tusk, dodajući da će se o britanskom pitanju ponovno razgovorati na summitu u prosincu.
U petak prijepodne nastavlja se summit, između ostaloga, raspravom s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom o novim sigurnosnim izazovima.
Čelnici bi također trebali razgovorati o ekonomskim pitanjima, digitalnoj agendi te usvojiti zaključke, koji će završiti ovogodišnji Europski semestar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
