Europarlamentarci su u četvrtak odbacili prijedlog da Europski parlament (EP) počne međuinstitucionalne pregovore o prijedlogu direktive o autorskim pravima koja je izazvala polemike i bojazan da vodi ograničenju sloboda na internetu.
Zastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu većinom od 318 spram 278 glasova odlučili da parlament ne uđe u pregovore s Vijećem na temelju izvješća koje je Odbor za pravna pitanja (JURI) usvojio 20. lipnja.
Suzdržan je pri glasovanju bio 31 zastupnik.
Prethodno je u utorak skupina zastupnika prevođena članovima bloka Zelenih skupila dovoljan broj potpisa i zatražila da se o mandatu za pregovore zastupnici izjasne na plenarnoj sjednici. U protivnom bi EP ušao u međuinstitucionalne pregovore na temelju izvješća Axela Vossa iz EPP-a koji je podržao odbor JURI.
Hrvatski zastupnici iz Europske pučke stranke (EPP) podržali su Vossov prijedlog, a ostali hrvatski zastupnici glasovali su protiv.
Današnje glasovanje znači da će svi zastupnici i odbori imati priliku podnijeti amandmane i plenarno se izjasniti o direktivi, najvjerojatnije na sjednici u rujnu.
Za kritičare najsporniji su članci 11 i 13 koji utvrđuju pomoćna autorska prava, odnosno uvode, kako tvrde protivnici prijedloga, “porez na poveznice”, a od pružatelja usluga na internetu traži da provjeravaju i štite autorska prava i prije objave.
Po jednima, ako se predložena pravila usvoje, Google, Facebook, Yahoo i drugi internetski divovi morali bi plaćati naknadu za objavljivanje tuđih djela i vijesti na kojima prilično dobro zarađuju, a po drugima to predstavlja kraj slobodnog interneta kakvog danas poznajemo.
Članak 11 predviđa da se za korištenje kratkih izvadaka novinskih tekstova s interneta mora dobiti dozvola izdavača, a to bi se pravilo odnosilo na materijale stare do 20 godina.
Kritičari upozoravaju da bi to ograničilo slobodu izražavanja i pristup informacijama jer “pomoćna autorska prava”, za razliku od autorskih, ne podrazumijevaju isključivo originalnost rada nego obuhvaćaju i, primjerice, kratke, nekreativne činjenične naslove. Korisnici, upozoravaju, imaju pravo znati na kakav sadržaj poveznica vodi prije no što je kliknu.
Po članku 13, internetske platforme s “velikim količinom” materijala koji učitavaju korisnici morale bi nadzirati i filtrirati učitani sadržaj i sprječavati kršenje autorskih prava.
To bi upozoravaju mnogi moglo pogoditi i one koji nisu cilj takvih mjera, poput Wikipedije, a nastao bi problem jer računalni programi ne mogu razlikovati kršenje autorskih prava od legalnog korištenja materijala, primjerice u slučaju parodija.
Prijedlog je podijelio zastupničke skupine, snažno ga zagovaraju zastupnici EPP-a, iz čijih je redova autor izvješća Voss, a najaktivnije mu se protive Zeleni i socijaldemokrati. Podjele je izazvao i unutar samih skupina zastupnika, primjerice liberala (ALDE).
