Građani 21 zemlje Europske unije danas izlaze na izbore za novi saziv Europskog parlamenta, za koje se predviđa slab odziv, tijesna borba pučana i socijalista te veći broj madata krajnjoj ljevici i desnici.
Osim Hrvata, danas će na biralištima biti Austrijanci, Belgijci, Bugari, Ciprani, Danci, Estonci, Finci, Francuzi, Nijemci, Grci, Mađari, Talijani, Litavci, Luksemburžani, Poljaci, Portugalci, Rumunji, Šveđani, Slovenci i Španjolci.
Izbori su već zavšeni u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Češkoj, Latviji, Malti i Slovačkoj, zemljama koje su glasovale od četvrtka do subote.
Rezultati se neće objavljivati sve dok se ne zatvore zadnja birališta u 23 sata.
Ankete pokazuju da će nakon šest godina krize, štednje i velike nezaposlenosti izbore obilježiti jačanje “protueuropskih populista”, kako se u europskom žargonu naziva krajnje desne i lijeve stranke te populističke i euroskeptične stranke.
U Europski parlament bira se 751 zastupnik. Po zadnjim procjenama Poll Watcha uoči izbora, pučani i socijalisti u mrtvoj su utrci. EPP-u se predviđa 217 mandata, a socijalistima 201. Liberali će pasti na 59, konzervativci na 42, a zeleni na 44 zastupnika, pokazuju ankete. Očekuje se rast krajnje ljevice na 53 zastupnika i krajnje desnice na njih 40. Utrostručit će se broj neovisnih zastupnika, na 95, ali mahom je riječ o pripadnicima euroskeptične i radikalno desne struje.
Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna birača neizravno moglo utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.
Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.
Najveće europske političke stranke istaknule su prvi put svoje kandidate za predsjednika Europske komisije te smatraju da bi ga trebala dati ona stranka koja na izborima osvoji najviše glasova. To, međutim, nije sigurno jer se neki europski čelnici ne slažu s takvim tumačenjem ugovora.
Kandidat desnog centra za predsjednika Europske komisije je bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, a socijalista dosadašnji predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Kandidat liberala je bivši belgijski premijer Guy Verhoftadt, kampanju Zelenih vode Jose Bove i Franziska Keller, a krajnju ljevicu Grk Aleksis Cipras.
Usporedno s europskim izborima, Belgijci danas glasuju na parlamentarnim, Litavci na predsjedničkim, a Grci na lokalnim izborima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
