Europski parlament: O zločinima komunističkih režima u Europi

Platforma europskog sjećanja i savjesti, međunarodna neprofitna organizacija i skupina Europskog parlamenta Pomirba europske povijesti organizirali su u srijedu u Bruxellesu konferenciju o zločinima komunističkih režima u poslijeratnoj Europi.

Na poziv potpredsjednika neformalne skupine “Pomirba europske povijesti” Andreja Plenkovića iz Hrvatske su na konferenciji sudjelovali Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, Višnja Starešina, novinarka i predsjednica Udruge za demokraciju i aktivno sjećanje, Ante Beljo, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Vladimir Gredelj, predsjednik Hrvatskoga vijeća za toleranciju i pomirbu.

“Današnja konferencija posvećena je žrtavama komunističkih sustava u nizu zemalja srednje i istočne Europe, gdje možemo vidjeti komparativna iskustva o zločinima koji nisu nikada procesuirani niti je itko proglašen odgovornim. Ovakvi su skupovi vrlo korisni kako bi se ostvarila ključna europska ideja, ideja pomirbe i istine, s obzirom na zločine iz Drugog svjetskog rata i na one nakon 1945. Ova skupina u Europskom parlamentu i dalje će raditi na provođenju temeljnih dokumenata i rezolucija Europskog parlamenta i Vijeća Europe kako bi s pravnim suočavanjem i istinom gradili Europu utemeljenu na ključnim vrijednostima demokracije, ljudskih prava i slobode”, rekao je Plenković.

Višnja Starešina, autorica nedavno prikazanog dokumentarnog filma “Neprijatelj naroda”, ističe da i Hrvatskoj neminovno slijedi suočavanje sa zločinima totalitarnih režima.

“Mi u Hrvatskoj imamo ozbiljan problem s temeljnim suočavanjem s činjenicama o totalitarnim režimima i nacizma i komunizma. Posebno je zatvoreno suočavanje i utvrđivanje činjenica o zločinima komunizma i njegovoj totalitarnoj prirodi jer su zatvoreni arhivi, zaustavljena istraživanja masovnih grobnica, svjedocima se ne poklanja pažnja i ne motivira ih se da govore. Vjerujem da će naše aktivnosti i aktivnosti naših eurozastupnika, koji su dio europskih pučkih stranaka, potaknuti te procese u Hrvatskoj, koji su neminovni”, kaže Starešina.

Dodaje kako joj je drago što se unutar EU-a pokreću pitanja pravosudnog sankcioniranja nekih zločina komunizma, na koje ona gleda, “prvenstveno kao na kirurške zahvate koji omogućavaju da se vidi cijela struktura totalitarnog sustava koji je masovno kršio ljudska prava”.

“Vrlo je korisno slušati na koji su način ugledni europski pravni stručnjaci uobličili slučajeve zapovjedne odgovornosti za bivše komunističke dužnosnike višeg i srednjeg ranga za zločine protiv čovječnosti u Čehoslovačkoj i Bugarskoj”, dodaje Višnja Starešina.

Platforma europskog sjećanja i savjesti neprofitna je međunarodna nevladina organizacija, osnovana u Pragu 2011. koja okuplja 48 javnih i privatnih institucija i organizacija iz ukupno 18 zemalja, od kojih su 13 članice EU-a. Riječ je o udrugama koje su aktivne u istraživanju, prikupljanju dokumentacije, podizanju svijesti i edukaciji o totalitarnim režimima u Europi 20. stoljeća. Zasada nema nijedne udruge iz Hrvaske koja sudjeluje u Platformi.

Platforma poziva međunarodnu zajednicu da ispita mogućnosti stvaranja nadnacionalne pravosudne institucije – tribunala ili međunarodnog suda – koja bi sudila preživjelim počiniteljima zločina protiv čovječnosti za vrijeme komunističkih režima.

“Važno je usredotočiti se na vođe, političare i više izvršitelje tih zločina koji su izbjegli pravdi u posljednjih 25 godina”, kažu u Platformi.

Oni su u srijedu predstavili rezultate svoga istraživanja u bivšoj Čehoslovačkoj i Bugarskoj, navodeći konkretna imena osoba odgovornih za komunističke zločine.

Ivan Zvonimir Čičak smatra da su okupljeni u Platformi “naivni” kada traže osnivanje međunarodnog suda za komunističke zločine jer “nakon protoka vremena nema više suđenja”.

“Pogotovo su naivni zahtjevi za osnivanjem novog međunarodnog suda za komunističke zločine”, kaže on te predlaže da se inzistira na tome da lokalni sudovi sude počiniteljima zločina, ali “za to je potrebna politička volja, koje nema.”

“Ostaci političkih struktura iz bivšeg komunizma u mnogim zemljama dobro su interpolirani u sve strukture vlasti, konačno imaju svoje stranke unutar kojih djeluju, a koje su politički, moralni i pravni sljedbenici komunističkih partija”, dodaje Čičak.

Istaknuo je da je tijekom jedne današnje rasprave rekao da u Hrvatskoj nije provedena lustracija “jer su to spriječili Franjo Tuđman, Josip Manolić i grupa oko njih”.

“Logično je da oni koji su trebali biti lustrirani budu protiv lustracije. Osim toga, danas je vidljivo da je Hrvatska nastala u suradnji s onima koji su trebali biti lustrirani i koji su bili desna ruka režimu Franje Tuđmana”, kaže Čičak.

Dodao je da će vodstvu HHO-a predložiti da se ne priključi Platformi europskog sjećanja i savjesti.

Paralelno s otvaranjem konferencije, ispred sjedišta Europskog parlamenta u Bruxellesu predstavljena je instalacija čeških umjetnika Petra Motycke i Dana Tratine. Instalacija prikazuje kako pas napada pred očima graničara bivše istočne Njemačke napada jednog građanina koji je pokušao prijeći granicu i domoći se tada slobodnog dijela Europe.

Riječ je o događaju iz 1986. godine kada su čehoslovački pogranični psi napali istočnonjemačkog građanina Hartmuta Tautza, koji je pokušao pobjeći na Zapad. Organizatori konferencije tvrde da su im iz Parlamenta rekli da će instalacija biti uklonjena jer ne odgovara nacrtu koji je prethodno bio dostavljen službama Parlamenta. Instalacija bi trebala biti izložena tjedan dana, a u srijedu je još nitko nije uklonio.