(FOTO) Papa Franjo s migrantima na Lezbosu: ‘Tragedija prisilnog raseljavanja milijuna ljudi u temeljima je kriza humanosti’

AppleMark

Papa Franjo sletio je jutros na grčki otok Lezbos malo iza 9 sati prema srednjoeuropskom vremenu. Ovo je putovanje pomalo drukčije od ostalih – rekao je novinarima tijekom leta. Za vrijeme apostolskih putovanja idemo činiti mnoštvo stvari: vidjeti narod, govoriti… također je prisutna radost susreta. Ovo je putovanje označeno tugom i to je važno: radi se o tužnome putovanju. Idemo susresti najveću humanitarnu katastrofu nakon Drugog svjetskog rata. Idemo – i to ćemo vidjeti – tolikim ljudima koji pate, koji ne znaju kamo bi išli, koji su morali pobjeći.

Također ćemo – dodao je – otići na groblje: more. Toliko se ljudi u njemu utopilo. To ne kažem da izazovem gorčinu, ne zbog ogorčenosti, nego da bi i vaš rad danas mogao prenijeti u medijima stanje duše s kojim idem na ovo putovanje – rekao je Papa novinarima.

Glavni cilj ovoga pohoda je „donijeti utjehu mnoštvu izbjeglica“ – napisao je u brzojavu talijanskom predsjedniku Sergiu Mattareli tijekom leta kroz zračni prostor Italije. U današnjem tweetu Sveti Otac pak ističe: „Izbjeglice nisu brojevi, nego osobe: oni su lica, imena, povijesti i kao prema takvima im se treba odnositi“.

Svetoga Oca je na Lezbosu dočekao grčki premijer Tsipras, carigradski patrijarh Bartolomej te nadbiskup Atene i čitave Grčke Hyeronimus. Razgovarajući s Tsiprasom, papa Franjo je rekao da je došao kako bi, među ostalim, zahvalio grčkome narodu na njegovoj velikodušnosti. Grčka je – prema Papinim riječima – kolijevka čovječanstva i vidi se da nastavlja pružati primjer humanosti te hrabro iskazivati tu velikodušnost, čak i za vrijeme teške gospodarske situacije.

Grčki je premijer zahvalio Papi na njegovoj poruci protiv rata i na tome što poziva na prihvat u trenutku kad „drugi kršćanski vođe podižu barijere u Europi“. Kako je prenio p. Frederico Lombardi, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, Papa i Tsipras su istaknuli da je izbjeglička kriza europski i međunarodni problem koji zahtjeva sveobuhvatan odgovor koji poštuje europske i internacionalne zakone.

Papa je k tome u razgovoru s premijerom naglasio potrebu zaštite za osobe koje riskiraju život prelazeći Egejsko i Sredozemno more, kao i borbe protiv trgovine ljudima, isključujući opasne rute i razvijajući sigurne postupke za smještanje u Europu.

Govor migrantima u kampu Moria

U izbjegličkom kampu Moria , na otoku Lezbosu, Papa je izgovorio prvi službeni govor tijekom kratkog boraka na tlu Grčke, evo što je rekao:

Poznajete bol

Draga braćo i sestre, želio sam danas biti s vama i reći vam da niste sami. Ovih ste mjeseci i tjedana podnijeli mnoge patnje, tražeći bolji život. Mnogi su od vas morali bježati pred ratom i progonima, naročito zbog svoje djece, zbog malenih. Radi svojih ste obitelji podnijeli velike žrtve. Upoznali ste bol jer ste ostavili sve što vam je bilo drago, a možda vam je najteže to što ne znate što će vam donijeti budućnost. I mnogi se drugi, poput vas, nalaze u izbjegličkim kampovima ili gradovima, na čekanju, nadajući se da će na ovom kontinentu graditi novi život – kazao je Papa.

Upozorenje svijeta na tešku humanitarnu krizu

Ovdje sam sa svojom braćom patrijarhom Bartolomejom I. i nadbiskupom Jeronymusom zato da budemo s vama i da slušamo vaše životne priče; došli smo pozornost svijeta privući na ovu tešku humanitarnu krizu i tražiti rješenje. Kao ljudi vjere, želimo ujediniti svoje glasove da otvoreno govorimo u vaše ime. Nadamo se da će svijet svratiti pozornost na ovo stanje, zaista tragično i očajno, te odgovoriti na način dostojan naše zajedničke ljudskosti – rekao je Sveti Otac.

Solidarnost s trpećom braćom

Bog je stvorio ljudski rod da bude samo jedna obitelj; svi trpimo kada trpi neki naš brat ili sestra. Iz iskustva znamo svi da neke osobe lako zanemare trpljenje drugih, čak iskorištavaju njihovu ranjivost. Znamo također kako ove krize mogu učiniti da se pokaže ono što je najbolje u nama. To ste vidjeli u sebi samima i u grčkom narodu, koji je velikodušno odgovorio na vaše potrebe, premda i sam proživljava krizu. To ste također vidjeli u brojnim osobama, poglavito mladima koji dolaze iz cijele Europe i svijeta, koji su došle da vam pomognu. Još puno treba učiniti. Ali zahvaljujemo Bogu koji nas ne ostavlja same u našim patnjama. Uvijek ima netko tko može pružiti ruku i pomoći nam – istaknuo je Papa.

Ne gubiti nadu

Danas vam želi ostaviti ovu poruku: ne gubite nadu! Ljubav je najveći dar koji jedni drugima možemo ponuditi: milosrdni pogled, nastojanje da jedni druge saslušamo i shvatimo, uputimo riječ ohrabrenja i molitvu. Želim da jedni s drugima dijelite taj dar. Mi kršćani rado pripovijedamo prispodobu o Dobrom Samaritancu, strancu koji je vidio nekog čovjeka u nevolji i odmah mu pritekao u pomoć. Ta se prispodoba, prema nama kršćanima, odnosi na Božje milosrđe, koje se obraća svima. Bog je milosrdan – ustvrdio je Sveti Otac dodajući:.

Prispodoba je također apel da se očituje milosrđe prema onima koji su u potrebi. Želio bih da vam naša braća i sestre na ovom kontinentu, poput Dobroga Samaritanca, mognu priteći u pomoć u duhu bratstva, solidarnosti i poštovanja ljudskoga dostojanstva, što je resilo njegovu povijest. Draga braćo i sestre, Bog vas blagoslovio, posebice vaš djecu, starce i sve koji trpe u tijelu i duhu. Sve vas s ljubavlju grlim. Na vas i na one koji vas prate zazivam božanske darove jakosti i mira – zaključio je Sveti Otac.

Zajednička izjava: Tragedija izbjeglica kriza je humanosti

Mi, papa Franjo, ekumenski patrijarh Bartolomej te nadbiskup Atene i čitave Grčke Hyeronimus, susreli smo se na grčkome otoku Lezbosu kako bismo iskazali svoju duboku zabrinutost zbog tragične situacije mnogih izbjeglica, selioca i tražitelja azila, koji su došli u Europu bježeći od situacija sukoba i, u mnogim slučajevima, svakodnevnih prijetnji životu – Tim riječima započinje zajednička deklaracija, potpisana na koncu posjeta izbjegličkom logoru Mòria.

Izbjeglička kriza je kriza humanosti

Ne može se ignorirati kolosalna humanitarna kriza koju je stvorilo širenje nasilja i oružanih sukoba, progon i prisilno raseljavanje vjerskih i etničkih manjina te izgon obitelji iz njihovih domova, kršeći njihovo ljudsko dostojanstvo, temeljna prava i slobode – stoji u izjavi.

Tragedija prisilnog raseljavanja milijuna ljudi u temeljima je kriza humanosti, a kao odgovor je potrebna solidarnost, suosjećanje, velikodušnost i hitno praktično djelovanje. S Lezbosa, pozivamo međunarodnu zajednicu da hrabro odgovori na ovu golemu humanitarnu krizu i njezine temeljne uzroke, putem diplomatskih, političkih i karitativnih inicijativa te zajedničkim nastojanjima, kako na Bliskome Istoku, tako i u Europi – apelirali su potpisnici.
Apel za okončanje rata na Bliskom istoku

Kao vođe svojih Crkvi, ujedinjeni smo u želji za mirom i spremnosti promicati okončanje sukoba putem dijaloga i pomirenja – stoji nadalje u tekstu, uz poziv da politički vođe učine sve moguće kako bi svim zajednicama zajamčili da mogu ostati u domovini i uživati temeljno pravo na život u miru i sigurnosti. Naglašava se kako je hitno potrebno postići „široki međunarodni konsenzus“ i „programe pomoći“ kako bi se zaštitile ranjive osobe, ukidajući nesigurne rute kroz Egejsko i Sredozemno more te razvijajući sigurne postupke raseljavanja.

Zajedno, svečano pozivamo na okončanje rata i nasilja na Bliskome istoku, na pravedan i trajan mir te na častan povratak onih koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove. Molimo vjerske zajednice da pojačaju svoje napore u prihvaćanju, pomaganju i zaštiti izbjeglica svih vjeroispovijesti te da vjerske i građanske službe koordiniraju svoje inicijative.

Pružanje privremenog azila i statusa izbjeglica

Dok god postoji potreba, potičemo sve zemlje da pruže privremeni azil i status izbjeglica onima koji ispunjaju uvjete, da prošire svoje akcije pomoći i da rade sa svim ljudima dobre volje – stoji u tekstu deklaracije.

Europa se danas suočava s jednom od najozbiljnijih humanitarnih kriza od kraja Drugog svjetskog rata – napominju potpisnici. Stoga pozivaju kršćane da imaju na umu Gospodinove riječi prema kojima će biti suđeni: „ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni… Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!“
Poziv na stalnu molitvu

Osim toga, trojica su potpisnika obećali pojačati napore u radu oko punog jedinstva svih kršćana, što uključuje promicanje socijalne pravde među svim narodima. Štiteći temeljna ljudska prava izbjeglica, tražitelja azila, selioca i mnogih marginaliziranih ljudi u našim društvima – napomenuli su – želimo izvršiti poslanje Crkve u svijetu.

Naš današnji susret ima za cilj ohrabriti i pobuditi nadu u onima koji traže zaklon i svima koji ih prihvaćaju te im pomažu. Potičemo međunarodnu zajednicu da zaštitu ljudskih života učini prioritetom te da, na svakoj razini, podržava uključive politike koje se odnose na sve vjerske zajednice. Strašno stanje onih na koje utječe sadašnja humanitarna kriza, uključujući mnogu našu kršćansku braću i sestre, poziva nas na stalnu molitvu – stoji na kraju zajedničke izjave koju su na Lezbosu potpisali papa Franjo, ekumenski patrijarh Bartolomej i nadbiskup Hyeronimus.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Radio Vatikan
Photo: fah