Premda je u NATO savezu koji jamči kolektivnu sigurnost, te unatoč činjenici da nije sigurnosno ugrožena, Slovenija treba provesti duboku reformu obrambenog sustava, iznio je u razgovoru za ljubljanski dnevnik “Žurnal” stručnjak za obranu i sigurnosna pitanja Klemen Grošelj.
“Slovenija najprije mora izvesti produbljenu reformu sigurnosnog sustava, te nakon analize koja će potrajati donijeti odluku što joj je potrebno i što si može priuštiti”, kazao je Grošelj, dodavši da kupovanje potrebne vojne opreme mora biti “promišljeno”.
Teško je reći koliko bi zrakoplova ili tenkova slovenska vojska trebala jer stupanj sigurnosne ugroze neke države definira više faktora, ne samo broj vojnika i oruužjem, nego i njen geografski položaj i ekonomski potencijal”, kazao je Grošelj na pitanje bi li za Sloveniju bilo dovoljno ako bi kupila 100 tenkova i 10 aviona.
Nedavna inspekcija NATO saveza pokazala je da su investicije u obrambene kapacitete u Sloveniji zanemarive i da zemlja koja je članica saveza od 2004. godine za obranu namijeni samo 0,94 posto BDP-a, što je daleko ispod NATO standarda, a uz to nedovoljno sudjeluuje u mirovnim operacijama u svijetu, pa kolektivnoj sigurnosti manje doprinosi, a više je koristi.
Grošelj koji je jedno vrijeme bio i državni tajnik u ministarstvu obrane skeptičan je prema podacima o slovenskim obrambenim kapacitetima koje je nedavno objavio portal Global Firepower.
Prema analizi dobivenoj iz javno dostupnih podataka, on je Sloveniju po vojnoj moći stavio na 99. mjesto među 126 analiziranih država, što bi značilo da je u Europi iza nje samo Albanija, te da je vojno daleko nespremnija od svih susjednih država i ostalih država u jugoistočnoj Europi. Bosna i Hercegovina uvrštena je na 89. mjesto, Srbija na 70. , a Hrvatska na 62. mjesto.
Grošelj je rekao da je vojna snaga svih zemalja u regiji na toj ljestvici zapravo nerealna, ali da su krivo procijenjeni i vojni kapaciteti Slovenije jer su se oni koji su radili analizu služili starim podacima.
Stanje slovenske vojne opreme je zapravo još poraznije, kazao je Grošelj, pojasnivši da Slovenija već dugo nema 84 tenka nego samo 4 koja su operativno sposobna, a i ona se nalaze u Njemačkoj na jednom vojnom poligonu za zajedničke vježbe NATO saveza. “Slovenija je u NATO savezu i ima vrlo nizak stupanj ugroženosti”, kazao je Grošelj.
Dodao je da se Slovenija u okviru NATO saveza razvijala kroz sustav specijalizacije i sudjelovanja u međunarodnim operacijama, a nije investirala u vlastite obrambene sustave.
Za razliku od Slovenije, neke su druge države u regiji sačuvale određene kapacitete i za obranu svog državnog teritorija, kazao je Grošelj za “Žurnal”.
