Nakon dvanaestosatnih razgovora završio je posljednji ovogodišnji sastanak čelnika država i vlada zemalja Europske unije. Između ostalog, jedna od odluka je i da Hrvatska pri donošenju novih europskih propisa o uvođenju sustavnog nadzora na vanjskim granicama neće biti u nepovoljnom položaju.
Čelnici EU-a prihvatili hrvatski prijedlog o revidiranom schengenskom zakoniku
Čelnici su, naime, prihvatili hrvatski prijedlog da se u provedbi uzme u obzir specifična situacija pojedinih zemalja koje se pripremaju za ulazak u schengenski prostor kako bi se izbjegli dodatni troškovi.
“Od 2018. godine postat će obvezna evidencija europskih građana prilikom ulaska i izlaska iz Europske unije, dakle svih nas koji manje ili više slobodno i bez kontrole prolazimo trakom na kojem piše EU”, objasnila je dopisnica HRT-a iz Bruxellesa Jasna Paro.
“Prema prijedlogu Europske komisije Europska unija postat će sličnija Americi – kao što američki građani prilikom ulazaka i izlazaka moraju proći kontrolu osobnih podataka to će sada biti slučaj i s građanima EU, bez obzira dolaze li iz država koje su u Schengenu ili koje to još nisu. Dosad je to bilo sad obvezno samo za građane trećih država i zemalja koje nisu članice EU-a. Ideja za tim se pojavila krajem prošle godine od samih država članica nakon terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu kada se pokazalo da opasnost od terorizma u Europi dolazi od njezinih vlastitih građana i da bi se to spriječilo ili lakše našli počinitelji da je postojala evidencija graničnih kretanja”, rekla je Paro.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
