Juncker pozvao Grke da kažu ‘da’ Europi, Atena sumnja u njegovu iskrenost

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pozvao je u ponedjeljak u Bruxellesu u vrlo emotivnom istupu grčki narod da na referendumu glasuje za posljednji prijedlog triju institucija, a grčke čelnike da odgovornost stave ispred svojih osobnih biografija.

“Kakvogod bilo pitanje koje će se postaviti na referendumu, pozivam grčki narod da glasuje za naš paket. Ako glasuju za, bit će to poruka da žele ostati u Europskoj uniji. Ne na referendumu značilo bi ne Europi”, rekao je Juncker na konferenciji za novinare. U prepunoj dvorani Juncker je govorio 40-tak minuta u istupu nabijenom emocijama i dramatikom, nastojeći objasniti posljednji prijedlog triju institucija, Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a, o kojem grčka vlada nije željela pregovarati, nego je jednostrano prekinula pregovore i zakazala referendum.

Suprotno očekivannjima, koja su se pojavila nakon što je najavljena njegova konferencija za novinare, Juncker nije iznio nikakvu novu ponudu Grčkoj. “Nema novog prijedloga, ali Grčka se može vratiti za pregovarački stol”, rekao je. Istaknuo je da se taj paket krivo predstavlja grčkoj javnosti, da u njemu nema prijedloga za rezanje plaća i mirovina.

Optužio je grčke čelnike da zavode narod polustinama, a nisu mu rekli “cijelu istinu”. “Vrijeme da se odgovornost stavi ispred osobnih biografija, a država ispred stranke”, rekao je Juncker.

Juncker je kazao da se osjeća “izdanim” nakon dugotrajnih pregovora koje je imao s grčkim predstavnicima i sa samim premijerom Aleksisom Ciprasom, koju mi nijednom riječju nije spomenuo referendum ni da će pri tom preporučiti građanima da glasuju protiv predloženog paketa. U prilog snažnog Junckerova zauzimanja za ostanak Grčke u eurozoni i EU-u je govorila i slika koja je cijelo vrijeme bila na video-zidu iza njega: spojene zastave Grčke i EU-a.

Juncker je rekao da je njegova europska politička karijera započela 1982. kada je tadašnja Europska zajednica imala 10 članica, a 10. članica upravo je bila Grčka, koja se pridružila godinu dana ranije. Citirao je pri tome tadašnjeg francuskog predsjednika Valery Giscard d’Estainga, koji se tada unatoč protivljenju mnogih, zauzimao za primanje grčke u EZ, kazavši da “Platon ne zaslužuje igrati u drugoj ligi”. “I ja danas mislim da Platon ne zaslužuje igrati u drugoj ligi”, rekao je Juncker.

Rekao je da su pregovarači triju institucija uložili i ulagali iznimno puno napora sve do posljednjeg trenutka, dok grčka vlada nije zatvorila vrata pregovorima. Istaknuo je da igranje na podjelu u eurozoni nije dobra taktika. “Nijedna demokracija ne vrijedi više od druge u eurozoni, u kojoj je 19 demokracija, a ne jedna protiv 18 ostalih ili njih 18 protiv jedne”, rekao je.

Posljednja ponuda triju institucija nije bio “glupi štedni paket”, nego iznimno “poštena i socijalno pravedna ponuda”, kazao je. Rekao je da taj paket uključujuje borbu protiv korupcije, transparentnost javne uprave i neovisnu poreznu upravu. “Tko može biti protiv toga?”, zapitao je Juncker, dodajući da je sama grčka vlada priznala da je njihov mirovinski sustav onakak kakav je sada neodrživ, ali da se nije tražilo smanjenje mirovina za najsiromašnije.

“Nije bilo ultimatuma, nije bilo pristupa ‘uzmi ili ostavi’, Europa ne funkcionira tako, ona funcionira na kompromisu”, kazao je Juncker. Svoj istup Juncker je zaključio na grčkom, kazavši: Grčka je Europa, Europa je Grčka.

Atena odgovorila Junckeru da sumnja u njegovu iskrenost

Grčka vlada u ponedjeljak je lakonski odgovorila na izjavu šefa Europske komisije Jean-Claudea Junckera dovevši u pitanje njegovu “iskrenost”, uz objašnjenje da je upravo iskrenost “potrebna” u pregovorima, kazao je glasnogovornik grčke vlade Gabriel Sakellaridis.

“Ono što je potrebno za vjerodostojan razgovor u dobroj vjeri je iskrenost”, kazao je glasnogovornik vlade u odgovoru na Junckerovu izjavu da se osjeća “izdanim” jer Grci njegove napore nisu dovoljno ozbiljno uzeli u obzir.

Istodobno je vlada izvijestila da je premijer Aleksis Cipras telefonom razgovarao s Junckerom, a nazvao ga je i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, izvijestio je isti izvor. Obojici europskih dužnosnika Cipras je ponovio zahtjev za “produljenjem od nekoliko dana” plana pomoći Grčkoj.

U izvješću vlade stoji da je Schulz Ciprasa obavijestio kako će “odmah sazvati sastanak šefova parlamentarne grupe europske skupštine kako bi se to pitanje razmotrilo i da bi se nešto poduzelo”.

Odgovor “ne” na referendumu o prijedlozima vjerovnika, koji će se u nedjelju održati u Grčkoj, značit će “ne Europi”, upozorio je u ponedjeljak Jean-Claude Juncker, oštro kritiziravši radikalnu lijevu vladu Aleksisa Ciprasa te stanovnike Grčke pozvao da zaokruže “da”.

Grčku vladu u Sloveniji podržala samo Udružena ljevica

Sve slovenske parlamentarne stranke izražavaju zabrinutost razvojem događaja u Grčkoj i mogućim posljedicama njenog bankrota koji ugrožava eurozonu, s izuzetkom Udružene ljevice (ZL) koja se lani po prvi put probila u parlament, s platformom radikalnog protivljenja mjerama štednje.

“Podržavamo odluku grčke vlade o referendumu, čime se ta država odupire diktaturi europskih ustanova i financijskih tržišta”, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ljubljani Luka Mesec, predsjednik Udružene ljevice (ZL) oporbene koalicije bliske Tziprasovoj Syrizi.

Po njegovim će riječima Grci u nedjelju na referendumu odlučivati da li nastaviti s pogrešnim putem na koji ga tjeraju kreditori i EU ili pokušati naći put prema “novom početku”.

Suspenzijom sredstava za likvidnost grčkim bankama Europska središnja banka (ECB) pokušava prestrašiti grčke birače, tvrdi Mesec, te je dodao da europska ljevica nije na protueuropskoj liniji nego pokušava pokazati kojim bi reformama EU mogla iz krize jer su se mjere radikalne štednje pokazale neučinkovitima.

Bivša premijerka Alenka Bratušek čija je vlada prije dvije godine pristala na opsežne reforme u vrijeme kad se o Sloveniji špekuliralo kao o slijedećoj slaboj karici eurozone koja bi mogla završiti u bankrotu, rekla je u ponedjeljak u parlamentu da je zabrinuta odlukama grčke vlade koja se po njenim riječima igra sudbinom svoje zemlje, ali i Europske unije.

“Bankrot Grčke bio bi najlošiji ishod za Grke koji će platiti najvišu cijenu, ali i za EU”, kazala je Bratušek, dodavši da u sadašnjoj krizi i odnosima s Grčkom treba uvažiti i njen geopolitički položaj.

Velika većina slovenskih stranačkih prvaka već je vrlo negativno reagirala na poteze Grčke, ocijenivši ih pokušajem ucjene eurozone, pa i onih zemalja koje su za razliku od Grčke pristale na bolne reforme radi stabilizacije svojih javnih financija, tom prije što bi Slovenija u slučaju Grčkog bankrota mogla izgubiti 1,8 milijarde eura, danih Grčkoj kroz kredite i jamstva.

Ministar financija Dušan Mramor kazao je da primjer Grčke pokazuje da Slovenija mora nastaviti s reformama za financijsku stabilizaciju, pa ih i ubrzati, ali ne smatra da bi Slovenija u slučaju grčkog izlaska iz eurozone bila financijski ugrožena.

Po njegovim je riječima eurozona danas mnogo stabilnija nego prije tri godine u vrijeme prve krize s prezaduženom Grčkom, te da bi se samo za izvjesno vrijeme mogle povećati kamate na slovenske državne obveznice na financijskim tržištima jer su u međuvremenu stvoreni jaki mehanizmi za stabilnost eura i rješavanje kriza kao što je sadašnja.