Krunoslav Prates idući tjedan svjedoči na suđenju Perkoviću i Mustaču

Foto: Fah

Suđenje bivšim dužnosnicima komunističke tajne službe Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću pred višim zemaljskim sudom u Muenchenu pod optužbom za sudioništva u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983., nastavlja se u ponedjeljak saslušanjem svjedoka, među kojima će biti i Krunoslav Prates, već osuđen na doživotnu kaznu zatvora za ulogu u ubojstvu Đurekovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ponedjeljak bi se trebalo nastaviti svjedočenje prvog svjedoka Andresa (Hrvoja) Jelića, sina dugogodišnjeg vođe organizacije Hrvatski narodni odbor (HNO) Ivana Jelića i nećaka osnivača HNO-a Branimira Jelića.

Jelić je već svjedočio ovoga tjedna, a u ponedjeljak bi još jednom trebao odgovarati na pitanja obrane i državnog odvjetništva.

Također, svjedočit će bivša žena Krunoslava Pratesa – Keti Prates, te njegov brat Hrvoje koji je bio s njime u Zirndorfu i koji je bio s njim pred garažom kada je pronađeno tijelo Đurekovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za ponedjeljak najavljena svjedokinja, udovica Stjepana Đurekovića i sutužiteljica u procesu Gizela Đureković, neće dati iskaz jer iz zdravstvenih razloga ne može putovati u Muenchen.

Jedan od nekadašnjih direktora Ine i potom hrvatski emigrant Stjepan Đureković ubijen je 28. srpnja 1983. u Wolfratshausenu pored Muenchena u garaži koja mu je služila kao tiskara.

Prates na klupi za svjedoke

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U srijedu bi se pred sudom kao svjedok trebao pojaviti i Krunoslav Prates, koji je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog sudioništva u ubojstvu Đurekovića.

Prema mišljenju odvjetnika Gizele Đureković Siniše Pavlovića, svjedočenje Krunoslava Pratesa moglo bi biti zanimljivo “ne toliko u smislu što će reći, već u smislu na koji način će pokušavati osporavati svoje ranije izjave, jer je to već najavio u intervjuu za DW u proljeće ove godine“.

Već tijekom tadašnjeg suđenja, koje se zbog, kako je to tada priopćio viši zemaljski sud u Muenchenu, odugovlačilo dvije godine zbog nesuradnje pravosudnih tijela u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, spominjalo se ime Perkovića i Mustača koji su se navodili kao naručitelji tog ubojstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prates je na kraju osuđen zbog sudioništva u ubojstvu, a ne pomaganja u ubojstvu kako je prvobitno stajalo u optužnici.

Što je otkrio proces Krunoslavu Pratesu

Portal narod.hr je radi velikog interesa hrvatske javnosti za povijesno suđenje Mustaču i Perkoviću u Njemačkoj zbog sumnje u sudioništvo u ubojstvu hrvatskog emigranta Đurekovića objavio dijelove presude Krunoslavu Pratesu kako bi se rasvijetlila uloga svih aktera i događaji vezani za Đurekovićevo ubojstvo.

Među ostalim u djelu pod nazivom “Ustroj Socijalističke federativne republike Jugoslavije i republika u njezinom sastavu” ovaj dokument sadrži i opis načina djelovanja i donošenja odluka o likvidaciji od strane Komunističke partije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cjeloviti dokument presude može pročitati ovdje.

Dosadašnji tijek suđenja

Suđenje Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću započelo je 17. listopada čitanjem optužnica u kojima se optuženima predbacuje davanje naloga te planiranje i logistička organizacija Đurekovićeva ubojstva. U optužnici se također tvrdi kako je glavni nalogodavac ovog ubojstva bio nekadašnji komunistički čelnik Mika Špiljak koji je strahovao da bi Đureković, koji je do odlaska u emigraciju obnašao mjesto direktora marketinga naftne kompanije Ina, mogao svjedočiti o financijskoj pronevjeri u ovoj kompaniji u koju je navodno bio umiješan i Špiljkov sin Vanja.

Nakon čitanja optužnice optuženi Mustač i Perković su najavili kako se zasad neće očitovati o događajima i osobama koji se spominju u optužnici.

Zdravku Mustaču se predbacuje da je suoptuženom Perkoviću “u Zagrebu ili negdje drugdje” i to prije 28. srpnja 1983., dakle prije ubojstva Đurekovića, kao nadređeni dao nalog za planiranje ubojstva hrvatskog emigranta Đurekovića.

Perkoviću se predbacuje da je “u Luxembourgu i na drugim mjestima” zasad nepoznatim počiniteljima svjesno pomogao u počinjenju kaznenog djela ubojstva. Perkoviću se između ostalog predbacuje i da je nepoznatom počinitelju predao ključ garaže u kojoj je Đureković ubijen.

Suđenje je prvog dana obilježio kratki incident kada je Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo pokušao od državnog odvjetništva zatražiti očitovanje o nacodnom utjecaju Njemačke obavještajne službe (BND) na neke svjedoke i o ulozi BND-a u terorističkim aktivnostima u Jugoslaviji. Odvjetnik Siniša Pavlović pojasnio je za narod.hr kako se radilo o beznačajnom ‘dokumentu’ bez datuma, pečata i potpisa.

U ponedjeljak, petog dana suđenja, iskaz su dali policajci koji su izvršili uviđaj na mjestu zločina, pri čemu su rekli da je bilo očito da se radi o naručenom smaknuću.

U utorak je svjedočila Herta Stossberger, Đurekovićeva prijateljica koja je na dan ubojstva s njim trebala ići na izlet i koja tvrdi da je on bio svjestan da mu je život ugrožen.

“Đureković je najviše strahovao da ga ne otmu i ne odvedu natrag u Jugoslaviju”, rekla je Stossberger koja je ubijenog upoznala dok je bio menadžer u Ini.

U srijedu je svjedočio Hrvoje (Andreas) Jelić koji je pomagao ocu u tiskanju Đurekovićeve knjige  „Komunizam – velika prevara“.

Nesuradnja hrvatskih vlasti s njemačkim pravosuđem

Sudac Manfred Dauster tijekom suđenja požalio se da hrvatske vlasti ne obrađuju pozive svjedocima i dodao da sud “poduzima potrebne mjere” kako bi se svjedoci pojavili pred sudom u Muenchenu.

Dauster je prvi put nagovijestio da bi se proces, koji bi trebao trajati do kraja travnja sljedeće godine, mogao oduljiti do jeseni 2015.

Hrvatsko ministarstvo pravosuđa na to je odgovorilo da je iz Njemačke primilo tek četiri zahtjeva za uručenje poziva, od kojih je jednom udovoljeno, dok za ostale očekuju odgovore nadležnih općinskih sudova.

Odvjetnik obitelji ubijenog emigranta Stjepana Đurekovića, Siniša Pavlović, upozorio je da je arhiv nekadašnjeg ‘partijskog komiteta’ očigledno pročišćen i cenzuriran jer ne sadrži bitne dokumente od interesa za suđenje dvojici nekadašnjih čelnika Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, unatoč indicijama da bi takvi dokumenti morali postojati.

“Od zapisnika sa 141 održane sjednice Predsjedništva CK SKH, mi smo dobili njih 76” rekao je odvjetnik Pavlović.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.