Latvijski parlament (Seima) izglasao je u četvrtak 18. lipnja 2015. amandmane na zakon o edukaciji te time u obrazovni sustav uveo obaveznu “edukaciju za vrline”, “koja odgovara vrijednostima sadržanima i zaštićenima u [latvijskom] ustavu, kao što su posebno brak i obitelj”. Amandman, podnesen od oporbene zastupnice Julije Stepanenko, usvojen je s 64 glasova za i 12 glasova protiv (od ukupno 100 zastupnika) te ga je poduprlo 5 od 6 parlamentarnih stranaka.
U ustavu Republike Latvije stoji da će “država će štititi i podupirati brak – zajednicu između muškarca i žene, obitelj, prava roditelja i prava djeteta. Država će osigurati posebnu pomoć djeci s invaliditetom, djeci ostavljenu bez roditeljske skrbi i koja su pretrpjela nasilje” (čl. 110.).
Također, zastupnici Seime su glasovali za amandman o zaštiti učenika od štetnih informacija i odgojno-obrazovnih metoda koji ne služe svrsi moralnog razvoja učenika, odnosno koji bi na njihov moralni razvoj mogle negativno utjecati. Prema novom zakonskom paketu, latvijska vlada treba donijeti smjernice za provedbu odgoja za vrline u školama te definirati proceduru evaluacije i procjene usklađenosti nastavnih materijala i odgojno-obrazovnih metoda sa zakonom o edukaciji, koji sadrži kvalifikacijskih okvir, i s moralnim razvojem učenika.
Na tome tragu Program međupredmetnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja propisuje da bi se građanskim odgojem učenici i učenice trebali “pripremati za oživotvorenje navedenih ustavnih odredbi” o vrednotama ustavnog poretka, kao i onih da “vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana” (čl. 2.). Dakle, odgoj i obrazovanje mladih za demokratsko građanstvo trebao bi uključivati teme i vrijednosti poput braka i obitelji, u sklopu poštovanja ljudskih prava i temeljnih vrijednosti hrvatskog Ustava, a ne promovirati rodnu ideologiju, kako to u svojem Priručniku za nastavnike čine Mreža mladih Hrvatske i Centar za mirovne studije, koji su također zagovarali uvođenje u škole već sada neuspjelog zdravstvenog odgoja ministra Jovanovića.
Statistički pokazatelji u istraživanjima o vrijednosti društva jasno kažu kako se u Hrvatskoj brak i obitelj u vrlo visokom postotku, preko 95%, smatraju važnim institucijama. Obrazovni programi, koji bi trebali biti u skladu s vrijednosnim opredjeljenjem većine građana u RH, uporno se pokušavaju zaobići, a umjesto njih, više ili manje otvoreno, prednost se daje programima koje, baš kao i kurikulum zdravstvenog odgoja, te vrijednosti pokušavaju umanjiti, a učenike preodgojiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa