Lustracija na bugarski način: Bivši službenici tajnih službi još uvijek, uz rusku pomoć, utječu na politiku i društvo

Bugarska
Foto: fah, Thinckstock, fotomontaža: Narod.hr

Lustraciju, tj. raščiščavanje komunističke prošlosti koje se očituje kroz zabranu obnašanja javnih dužnosti za one koji su u komunizmu kršili ljudska prava, do sada su u nekom obliku provele sve postkomunističke države u Europskoj uniji, osim Hrvatske i Slovenije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U nekim su zemljama EU zadovoljni time kako je lustracija provedena, dok su u drugima, poput Bugarske, rezultati manjkavi, te su bivši pripadnici nekadašnje službe državne sigurnosti i dalje na važnim položajima.

Arhiva duga 16 kilometara

Čak i 30 godina nakon pada komunizma, moć́ ranije sveprisutne službe državne sigurnosti „DS – Državna sigurnost“ u Bugarskoj je i dalje nesalomiva, piše Deutsche Welle. Njezini bivši zaposlenici su na važnim položajima u politici, gospodarstvu i znanosti. I to unatoč činjenici da je Vlada otvorila arhive Državne sigurnosti kada je Bugarska ušla u EU prije 15 godina i uvela obvezno ispitivanje kandidata za sve izabrane i postavljene dužnosnike.

Ekaterina Bončeva, koju je parlament izabrao 2007. za članicu komisije KOMDOS, odgovorne za arhive i preglede, objašnjava za DW: „Napravili smo arhivu od 16 kilometara dosjea koja je dostupna javnosti. Dali smo dokaze da je cijela Državna sigurnost bila brutalna politička policija. I pobrinuli se da prestane zakulisna politika i ucjene povjerljivim dosjeima.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, kako kaže vidno frustrirana Bončeva, malo se toga promijenilo. Bivši službenici tajnih službi još uvijek – uz rusku pomoć́ – utječu na politiku i društvo u Bugarskoj. „Oni nikada nisu služili nacionalnoj sigurnosti Bugarske, već́ samo komunističkom režimu i KGB-u“, kaže Bončeva. I zaista, 1972. godine tadašnji ministar unutarnjih poslova Dimiter Stojanov je s ponosom opisao bugarski DS kao „regionalni ogranak KGB-a”. Zato mreže bivših agenata, koje su i dalje aktivne, i danas predstavljaju problem lojalnosti za Bugarsku.

> Veterani 5. gardijske brigade ‘Sokolovi’: Generali se trebaju zalagati za lustraciju, a ne za pomilovanje bivših Udbaša
> Prof. Hebrang: Naše prošle i sadašnja Vlada udbomafijaše skrivaju, umjesto da ih razotkrivaju
> Dr. Jure Burić: ‘Hrvati će nastaviti plaćati visoku cijenu dok se ne dogodi lustracija!’
> Bartulica o Đurđević: Hrvatska se još nije suočila s teškim komunističkim nasljeđem
> Raščiščavanje komunističke prošlosti: Kako je lustracija provedena u Rumunjskoj?

Nepovjerenje u tajne službe

To je postalo jasno nakon ruskog napada na Ukrajinu, koji službe nisu predvidjele. Prema dobro obaviještenim vladinim krugovima u Sofiji, sve njihove analize i predviđanja bili su usmjereni na tadašnju Rusiju. Kao rezultat toga, ruski potencijal je bio potpuno precijenjen. S druge strane, ukrajinska volja da se obrani i sposobnosti ukrajinske vojske nisu uzete u obzir, što je dovelo do pogrešnih procjena. U veljači 2022. parlamentarni zastupnici tadašnje vladine frakcije pozvali su na istragu o tome jesu li službe namjerno zavarale vladu.

„Prikriveni utjecaj Rusije se osjeća svuda u našim sigurnosnim službama“, kaže Hristo Ivanov, član parlamenta i dopredsjednik stranačkog saveza Demokratska Bugarska. To može biti i razlog zašto tajne službe zaobilaze zakonski propisanu kontrolu njihovog osoblja od strane KOMDOS-a. Za ono malo zaposlenih za koje su podatke slali u KOMDOS, pokazalo se da je oko polovica njih već́ špijunirala za komunističku Državnu sigurnost, a često su prolazili specijalnu obuku u Moskvi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Špijuni i generali

Baš kao Ilija Iliev, koji je bio na čelu prstena špijunaže, a od 1980-ih je radio za tada sovjetsku a danas rusku vojnu obavještajnu službu GRU, koja ga je također obučavala. Video snimke i prisluškivani razgovori pokazuju da je godinama, zajedno s drugim pripadnicima tajne službe, ministarstva obrane i parlamenta, visokim časnicima u ruskom veleposlanstvu prodavao strogo povjerljive dokumente u vezi s NATO-om.

Ili kao Valentin Zankov, rezervni general koji je uhićen u ožujku 2022. godine, samo nekoliko tjedana nakon ruskog napada na Ukrajinu. Optužba: špijunaža za Rusiju. Od 1982. Zankov je radio u izviđačkoj službi glavnog zapovjedništva, a također je prošao i obuku u Moskvi. No, to nije naudilo njegovoj karijeri u postkomunističkoj Bugarskoj. Dogurao je do šefa odjela u Ministarstvu obrane i čak postao vojni ataše u Londonu i Washingtonu. Prema optužnici, Zankov je predao tajne dokumente političkom tajniku ruskog veleposlanstva u Sofiji. On je kritizirao otvaranje komunističkih arhiva i upozoravao na navodne napade NATO-a na Rusiju.

Nepovjerenje u vojsku i sigurnosne službe je zato duboko ukorijenjeno u bugarskom društvu i politici. „Razlozi za to su izostanak reformi i činjenica da zaposleni koji su inkriminirani nisu smijenjeni“, smatra Hristo Ivanov. To je starim kadrovima dalo priliku da svoje razmišljanje i mentalitet prenesu na iduću generaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nacionalizam i vanjska politika

Stari kadrovi DS-a su također desetljećima bili aktivni u bugarskoj vanjskoj politici i oni su ulazna vrata za ruski utjecaj. Već 2010. godine je KOMDOS nakon kontrole vanjskopolitičkih elita došao do šokantnog zaključka: 201 od 593 visoka dužnosnika i 205 od 467 veleposlanika je ranije radilo u komunističkoj tajnoj službi.

A kako ove mreže utječu na bugarsku vanjsku politiku i tako promoviraju ruske interese pokazuje povijesni i identitetski spor sa Sjevernom Makedonijom. Iza bugarske blokade pristupanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji ne stoje samo stare mreže DS-a u Ministarstvu vanjskih poslova i u krugu savjetnika predsjednika Rumena Radeva. Bugarske nacionalističke stranke, koje neprestano potiču sukob, „pune su starih kadrova službe državne sigurnosti i služe strateškim interesima Rusije na Balkanu u sporu sa Sjevernom Makedonijom“, rekla je Ekaterina Bončeva.

Ona zato inzistira na važnosti komisije KOMDOS i njenog rada na razjašnjavanju: „Izgradili smo stabilnu instituciju i pokazali javnosti tko je imao veze s DS-om. Ovo razotkrivanje mora se nastaviti, jer je neophodna promjena mentaliteta političkih elita“, piše Deutsche Welle.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dw.com

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.