Velika Britanija aktivirat će članak 50 Lisabonskog ugovora, koji postavlja pravila o dvogodišnjem pregovaračkom procesu izlaska iz EU-a, do kraja ožujka sljedeće godine, rekla je u nedjelju premijerka Theresa May.
“Kao što znate, govorim već neko vrijeme da ga nećemo aktivirati prije kraja ove godine kako bismo mogli izvršiti neke pripreme”, rekla je May BBC-ju.
“Ali da, reći ću danas u svom govoru da ćemo pokrenuti članak 50 prije kraja ožujka sljedeće godine”, kazala je uoči govora na godišnjoj konferenciji konzervativaca.
Premijerka May otvtvorila je u nedjelju poslije podne kongres vladajuće britanske Konzervativne stranke u Birminghamu, na kojoj će se članovi prvenstveno baviti pitanjima kako i kada će zemlja napustiti Europsku uniju, nakon što su glasači na lipanjskom referendumu glasali za izlazak iz europskog bloka.
Godišnja konferencija britanskih konzervativaca, glavna tema Brexit
Članovi vladajuće britanske Konzervativne stranke sastaju se od nedjelje na godišnjoj konferenciji na kojoj će se prvenstveno baviti pitanjima kako i kada će zemlja napustiti Europsku uniju, nakon što su glasači na lipanjskom referendumu glasali za izlazak iz europskog bloka.
Započinjući novu eru stranke na čelu s premijerkom Theresom May, mnogi su članovi stranke još uvijek u slavljeničkom raspoloženju što je Velika Britanija postala prva zemlja ikada koja je napustila EU. No, nevolje se naziru jer je vlada pod sve većim pritiskom da odredi kako će Brexit izgledati i kada će premijerka May aktivirati Članak 50 i započeti dvogodišnji proces pregovora s Bruxellesom o modalitetima izlaska iz Unije.
Europske sile, koje žele umanjiti euroskepticizam u domaćoj javnosti, zauzimaju sve rigidniji stav, upozoravajući da Britanija ne treba očekivati nikakav poseban tretman po pitanjima trgovine i imigracije.
Pristup jedinstvenom tržištu, podsjeća Bruxelles, znači slobodno kretanje ljudi. No May je kazala da želi obuzdati godišnji priljev stotina tisuća ljudi iz ostalih dijelova Unije.
Izuzeće od odredbe slobodnog kretanja ljudi iz EU-a u Britaniju je jedan od ključnih zahtjeva mnogih među 58 posto konzervativnih glasača koji su podržali izlazak iz Europske unije. Neke ključne političke figure u stranci zalažu se za prekid svih veza s EU-om, tj. napuštanje jedinstvenog tržišta i uvođenje pravila o radnim vizama.
Oni tvrde da bi EU uvođenjem carina na britansku robu i usluge naštetila sama sebi jer Unija više izvozi u Britaniju nego što Britanija izvozi u ostatak europskog bloka.
Ministar financija Philipa Hammonda navodno želi “mekanije prizemljenje”, s razrađenim planovima za najvažniji europski financijski centar, londonski City.
“Tako je malo poznato o Brexitu. Zaziva se pitanje ima li vlada stajalište o tome što točno namjerava učiniti sa zemljom, ili nema”, ocijenio je profesor Tony Travers s sveučilišta London School of Economics.
