Nizozemci pred važnim izborima: Pitanje migracija je ključno, a u tijesnoj utrci vodi desnica

nizozemci
Foto: fah

Nizozemci u srijedu izlaze na prijevremene parlamentarne izbore. Trinaestogodišnja era Marka Ruttea završila je padom njegove četvrte vlade. Po svemu sudeći ovi izbori mogli bi biti jako zanimljivi i donijeti velike promjene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prošle su samo dvije godine od posljednjeg glasovanja u Nizozemskoj. No, Vlada najdugovječnijeg nizozemskog premijera Marka Ruttea (Narodna stranka za slobodu i demokraciju – VVD) pala je u početkom srpnja. Glavni razlog za to, kako su tada objavili, bilo je neslaganje oko pitanja migracija između Ruttea i koalicijskih partnera.

Upravo je pitanje migracija jedno od ključnih za birače. Uz njega su tu i pitanje životnog standarda i klimatske promjene.

>Pad nizozemske vlade: Je li neslaganje oko migracijske politike samo priča za javnost?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz nezaposlenost ispod 4 %, ključni društveni problemi uključuju nedostatak stambenog prostora, neuspjehe zdravstvenog sustava i nezadovoljstvo što se jaz između bogatih i siromašnih povećava u egalitarnom nizozemskom društvu. Pitanje klimatskih promjena također brine mnoge glasače. Smatraju da zemlja mora ubrzati ulaganja u zelenu infrastrukturu i ukinuti subvencije koje pogoduju tvrtkama koje se koriste fosilnim gorivima. Imigracije je u Nizozemskoj problem godinama, još od ranih 2000-ih. Ograničavanje tražitelja azila i onih migrantske radne snage dalje su važne teme koje muče birače.

>Nakon pada Vlade: Nizozemski premijer Mark Rutte ipak se neće kandidirati za peti mandat

Kako piše Reuters, većina birača podržava desno orijentirane stranke. No izbori čini se ni za koga neće proći glatko je nijedna stranka nije na putu da osvoji više od 20 % glasova. To znači da su pred političarima teški koalicijski pregovori i kompromisi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I BBC ističe da će izbori biti vrlo nepredvidljivi. Navode da se prema posljednjim anketama 70% birača tek treba odlučiti za koga će glasati. Po prvi put u nizozemskoj povijesti moguće je da nijedna stranka neće osvojiti 30 mjesta u parlamentu od mogućih 150 mjesta. Prag je toliko nizak da bi u parlament moglo ući čak 17 stranaka, od njih 26 koje sudjeluju, piše BBC.

Foto: snimka zaslona

Tko su kandidati?

Odluka o tome tko će voditi državu bit će tijesna, a četiri stranke najbliže su tome: Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) koja se deklarira kao konzervativno-liberalna desnog centra, novoformirana stranka centra Novi socijalni ugovor (NSC), desna antiimigracijska Stranka za slobodu (PVV) te koalicija Zelenih i laburista (GL/PvdA).

Možda će vas zanimati

Eva Vlaardingerbroek: Ako ne živimo dosljedno kršćanstvo, propali smo

Narod.hr razgovarao je s Evom Vlaardingerbroek o stanju u nizozemskom društvu, o konzervativizmu i kršćanskim vrijednostima te o njezinu osobnom pristupu vjeri nakon što je nedavno prešla s protestantizma na katoličanstvo

Dilan Yesilgöz naslijedila je Marka Ruttea na čelu VVD-a te postala jedna od glavnih kandidatkinja za buduću premijerku. Ako u tom uspije, bit će prva premijerka u povijesti Nizozemske. Yesilgöz je kći turskih izbjeglica. U svojoj kampanji naglasak je stavila upravo na ograničavanje migracije i kaže kako iz vlastitog iskustva zna što znači tražiti slobodu i sigurnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No upravo zato smatra da migracije treba ograničiti jer je tražitelja azila previše jer nema dovoljno smještaja, integracije je loša što smatra nepravednim i prema nizozemskom društvu i prema izbjeglicama. Za razliku od svog prethodnika Ruttea, Yesilgöz nije isključila mogućnost suradnje s antiimigracijskim čelnikom Geertom Wildersom (PVV), iako naglašava da su njihove “razlike goleme”.

nizozemci
Foto: fah

Geert Wilders veteran je nizozemske politike nakon 25 godina provedenih u parlamentu, a dobro se pokazao u gotovo svakodnevnim debatama na nizozemskoj televiziji. Njegova nacionalistička antiimigracijska Stranka za slobodu (PVV) raste u anketama, što se nikako ne sviđa ljevičarskim strankama. PVV se prema nekim anketama izjednačio s VVD-om, a upravo bi te dvije stranke mogle koalirati.

Wilders je stranku osnovao 2006. nakon što se odvojio od VVD-a. Često je izražavao antiislamske stavove i protivnik je masovnih migracija. U svojoj kampanji istaknuo je niz socijalnih pitanja poput nižih poreza, nižih stanarina i trošarina na benzin, ulaganja u zdravstvo, policiju i školstvo. Obećao je vraćanje nacionalnog suvereniteta.

nizozemci
Foto: fah
Pieter Omtzigt i Frans Timmermans

Jedan od kandidata za budućeg nizozemskog premijera je Pieter Omtzigt. Nakon što je 2021. prekinuo s demokršćanima, osnovao je vlastitu stranku Novi socijalni ugovor (NSC). Tijekom kampanje Omtzigt se pozicionirao kao centrist: konzervativan po pitanju imigracije i klimatskih promjena, ali ljevičar po pitanju smanjenja siromaštva i poboljšanja zdravstvene zaštite. Ipak, glavni cilj njegove stranke je reforma zakonodavstva i politike. Kao parlamentarac stekao je reputaciju “političkog pit bulla” svojom upornošću i dubinskim poznavanjem složenih političkih pitanja, sa spremnošću da izazove ministre vlastite stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U središtu javnosti našao se 2019. kada je odigrao ključnu ulogu u razotkrivanju skandala u kojem su tisuće obitelji nepravedno optužene za prijevaru i ostale su bez dječjeg doplatka. Skandal je naposljetku srušio treću vladu koju je vodio Rutte 2021.

nizozemci
Foto: fah

Također jedna od vodećih stranki je i ljevičarska koalicija Zelenih i laburista (GL/PvdA) koju predvodi bivši europski povjerenik za klimu Frans Timmermans. U središte svoje kampanje postavio je klimatske promjene, jednu od ključnih briga birača na nizozemskoj ljevici. Kako navodi Reuters, Timmermans je morao odustati od svog obećanja da će do 2030. prepoloviti emisije zagađivača dušika kao što su dušikovi oksidi i amonijak nakon razgovora s mladim poljoprivrednicima. Između ostalog, obećao je povećanje poreza za bogate.

>Indoktrinacija transordnom ideologijom i pedofilija u Nizozemskoj: Ovo prikazuju djeci na TV-u
Foto: fah

Izbori počinju u srijedu 22. studenog od 7:30 sati, a zatvaraju se u 21 sat. Nacionalna televizija NOS objavit će prvu izlaznu anketu. Borba za sastavljanje nove vlade počinje prilično brzo nakon glasovanja, ali proces će imati mnogo koraka. Rutte i njegov trenutni tim ostat će u ulozi privremene službe do postavljanja nove vlade, vjerojatno početkom 2024.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.