Očekivalo se da će se zemlje članice Europske unije još u srijedu dogovoriti oko gornje cijene ruskih energenata, ali, kako to često bude u Bruxellesu, došlo je do zastoja. Uz to, cijena energenata obično se za narednu zimu, nabavlja još na proljeće.
Poljska se usprotivila se cijeni od 65 dolara po barelu tvrdeći da je to preblago prema Moskvi koja proračun planira cijenom barela od 60 dolara. Grčka traži da cijena bude najmanje 70 dolara jer bi to očuvalo dio transporta njezinim brodarima.
Cipar i Malta sa strane podržavaju.
Cijena barela
Reuters prenosi da se barel nafte tipa Brent u četvrtak ujutro tržio po 84,79 dolara.
Cijeli projekt gornje cijene nafte, koji je osmislio SAD, ovisio je o balansiranju dva argumenta: da bude dovoljno visoka kako Rusija ne bi prekinula isporuku nafte i time izazvala nagli skok cijena te dovoljno niska kako bi ograničila sposobnost Moskve da financira rat u Ukrajini, javlja Jutarnji list.
Kad je riječ o plinu, situacija je kompleksnija. Na posljednjem je sastanku Vijeće EU, na poticaj 15 članica među kojima je bila i Hrvatska, naložilo Europskoj komisiji da pronađe mehanizam ograničavanja prekomjernog rasta cijena. EK je u utorak predložila uspostavu korektivnog tržišnog mehanizma koji bi se aktivirao kad cijena na nizozemskoj burzi plina (TTF) bude dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene LNG-a 10 uzastopnih dana tijekom dva tjedna. Mehanizam bi bio uspostavljen 1. siječnja 2023. i ograničen na godinu, s ciljem ograničavanja cijene mjesečnih ugovora.
>EU priprema reformu tržišta električne energije: Neke članice žestoko protiv
Prema ideji Komisije, korektivni mehanizam aktivirao bi se samo u slučaju prekomjernog povećanja cijena koje nije uvjetovano tržišnim razlozima. Glavna svrha mehanizma bila bi odvraćanje od umjetnog podizanja cijena plina, čemu znaju pribjegavati akteri na plinskom tržištu kako bi povećali profit.
”Tražili smo od Komisije prijedlog, a ona je ponudila šalu”, rekla je u srijedu Teresa Ribera, španjolska ministrica za energetsku tranziciju.
”Šala? Da, mogu se složiti s tim opisom”, rekao je za EUobserver nizozemski energetski stručnjak Jilles van den Breukel iz Haaškog centra za strateške studije (HCSS).
Agnès Pannier-Runacher, francuska ministrica energetike, nije krila neslaganje na dolasku na sastanak Vijeća u Bruxelles.
Rekla je da europsko energetsko tržište treba “strukturnu” reformu ako industrija EU želi preživjeti trenutačnu krizu, tvrdeći da pokušaj Bruxellesa da ograniči cijene plina “nije dovoljan”, prenosi The Financial Times.
Globalna tržišta
I dodala da prijedlog EK “sigurno nije strukturna reforma niti odgovor na visoku cijenu plina s kojom se europska industrija suočava i koja ugrožava naša gospodarstva”.
Grčka je također najavila da će se boriti za smanjenje gornje granice cijene plina.
Kostas Skrekas, ministar energetike, rekao je da je to “apsurdno visoka razina kad se uzme u obzir da je današnja cijena 115 eura”. Dodao je da predložena cijena globalnim tržištima šalje “krivu poruku” jer Europa obznanjuje da je spremna platiti toliko skupo.
”Grčka će pokušati potvrditi da postoji većina od 15 država kako bismo spustili gornju granicu između 150, 200 eura”, zaključio je ministar. Za prihvaćanje odluke potrebno je 17 glasova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
