Orbanova stranka EK: Jesu li brodovi NGO-ova koji prevoze ilegalne migrante iznad zakona?

migranti
Foto: European Parliament / wikimedia commons, Saeima / wikimedia commons, fah Fotomontaža: narod.hr

Europarlamentarni zastupnici mađarske suverenističke desne stranke Fidesz poslali su pismo Ylvi Johansson, europskoj povjerenici za unutarnje poslove. U njemu su poručili da žele znati njezin stav o brodovima nevladinih organizacija koji pomažu ilegalnoj migrantima i njihovim postupcima koji namjerno krše zakon.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Evo kako nevladina organizacija uči ilegalne migrante kako zavarati ‘j****o glupu’ EU graničnu ophodnju

U pismu se od nje traži da zauzme stav o brodovima nevladinih organizacija koji namjerno krše zakone država članica. Razlog pismu bio je sastanak Odbora za građanske slobode, pravdu i unutarnje poslove (LIBE) 15. ožujka. Sastanak se odnosio na akcije traganja i spašavanja na Mediteranu. Tijekom sastanka Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe dala je nekoliko šokantnih izjava, izvještavaju iz stranke mađarskog premijera Viktora Orbana.

“Tijekom sastanka, povjerenica Mijatović doslovno je kazala da kapetani ovih brodova mogu čak odbiti poštivati ​​upute država članica i nastaviti u svoje luke”, otkrio je Balazs Hidveghi, Fideszov zastupnik u Europskom parlamentu. Drugim riječima, prema povjerenici, brodovi nevladinih organizacija mogu iskrcati ilegalne migrante prikupljene na Mediteranu na temelju zabrinutosti za ljudska prava, čak i protiv volje države članice, odnosni kršeći njene zakone.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nema ništa novo u činjenici da neki ljudi žele preplaviti Europu ilegalnim migrantima. No, činjenica da Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe otvoreno poziva na kršenje zakona, izvan je granica zdravog razuma. Pozivamo Europsku komisiju da zauzme jasan stav o ovoj nečuvenoj primjedbi i o ilegalnoj migraciji općenito ”, dodao je eurozastupnik Hidveghi.

Tko je Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe

Dunja Mijatović dulje vrijeme svoj položaj povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe na čijem je čelu bivša HDZ-ova ministrica Marija Pejčinović Burić, iskorištava za promoviranje migracija i zaštitu ilegalnih migranata, pa je tako u više navrata napadala Mađarsku, a posebno Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Mađarski think-thank: Parlament EU povećao je izdavanja za Soroseve udruge na 1,8 milijardi eura

Naime ona je 2018. godine optužila hrvatsku policiju za ‘nasilje nad ilegalnim migrantima’, na osnovu informacija nevladinih organizacija, a MUP je tada skrenuo pozornost na činjenicu da je volonter jedne od nevladinih udruga, na čije se navode poziva UNHCR, na Prekršajnom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, nepravomoćno proglašen krivim za pomaganje migrantima u nezakonitom prelasku državne granice, za što mu je izrečena novčana kazna.

Sudjelovala na komemoraciji u Jasenovcu, odvojenoj od državnog vrha

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dunja Mijatović je 2019. godine sudjelovala u odvojenom obilježavanju Dana proboja logoraša u Jasenovcu, kojem nisu nazočili predstavnici državnog vrha već su ga organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Republike Hrvatske, Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće (SNV) i Savez Roma u Hrvatskoj “Kali Sara“.

Napad na misu zadušnicu za bleiburške žrtve u Sarajevu

Konačno, na djelovanje Dunje Mijatović upozorio je krajem svibnja 2020. odvjetnik Luka Mišetić, najpoznatiji po obrani generala Ante Gotovine.

Naime, Mijatović je koristeći svoj položaj dala izjavu povodom održavanja mise zadušnice u sarajevskoj katedrali za žrtve Bleiburškog pokolja 1945. godine te navedenu misu nazvala “glorifikacijom marionetskog ustaškog režima”, a odvjetnik Mišetić je u pismu glavnoj tajnici Vijeća Europe Mariji Pejčinović Burić istaknuo da povjerenica “koristi svoj položaj u VE kako bi veličala partizane i komuniste”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mijatović s 34 godine osnovala regulatornu agenciju za komunikacije u BiH

Dunja Mijatović je za povjerenicu Vijeća Europe za ljudska prava izabrana u travnju 2018. godine.

Ona je završila diplomski studij u Sarajevu 1987. godine nakon čega je magistrirala Europske studije na Sveučilištu u Sarajevu, Sussexu, Bologni i Londonskoj školi ekonomije.

Već 1998. godine jedna je od osnivačica regulatorne agencije za komunikacije u BiH, a 2015. godine dobitnica je Medalje Charlemagne kojom se prepoznaje doprinos osobe u medijima u procesu europskog ujedinjenja i razvoja europskog identiteta.

Majka Dunje Mijatović bila srpska predstavnica u Predsjedništvu BiH 1992.-1996.

Mijatović je kći Tatjane Ljujić-Mijatović koja je bila srpska predstavnica u predsjedništvu BiH od 1992. do 1996. godine kada je njime predsjedao Alija Izetbegović. Tatjana Ljuljić-Mijatović je bila veleposlanica BiH pri UN-u 1993. godine te je obnašala dužnosti zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva i zamjenika predsjednika Savjeta za obrazovanje pri Federalnom ministarstvu obrazovanja u Sarajevu.

Njena majka je također članica Srpskog građanskog vijeća u BiH za kojeg je šef Tima za koordinaciju istraživanja ratnih zločina i nestalih civila Republike Srpske Staša Košarac izjavio kako ne može govoriti u ime srpskog naroda jer u svojih 16 godina postojanja nikada nije osudilo zločine bošnjačke strane nad srpskim civilima. Uz to je napomenuo kako su ljudi oko tog vijeća cijeli rat u BiH proveli u službi Alije Izetbegovića, stoga se može reći da je njen status među Srbima, sličan statusu Željka Komšića među Hrvatima.

Djed Dunje Mijatović bio je visoko rangirani zapovjednik u partizanskom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.