Prvi krug predsjednički izbora u Francuskoj održao se 10. travnja, a Francuzi su odlučili u 2. krug poslati trenutnog predsjednika, liberala Emmanuela Macrona i Marinu Le Pen koja predstavlja desnicu. Francuska će tako gledati reprizu 2. kruga predsjedničkih izbora 2017. godine, kada je Macron pobijedio sa 66 posto podrške birača, naspram 33 posto podrške koju je dobila Le Pen.
Macron je trenutno u prednosti te su velike šanse da će ostati predsjednik Francuske, ali u posljednjih pet godina Francuzi su doživjeli nekoliko kriza zbog kojih je upitno koliko će birači slušati preporuke svojih kandidata i u kojoj mjeri njihovi glasovi mogu biti presudni.
Prije svega treba istaknuti da je u usporedbi s prošlim predsjedničkim izborima Macron povećao svoju podršku u prvom krugu s 24 na 27 posto, dok je Le Pen povećala podršku s 21.3 a ove godine 23.4 posto podrške birača. S druge strane na visokom trećem mjestu završio je kandidat krajnje ljevice s 22 posto podrške birača. Melenchon je na prošlim predsjedničkim izborima bio četvrti s 19.5 posto glasova, ali je treći tada bio Francois Fillon s 20.1 posto glasova.
Kandidatkinja tzv. desnog centra osvojila rekordno niskih 4.7 posto glasova
Fillon je bio kandidat Republikanske stranke, koja se predstavlja takozvanom strankom desnog centra. Ona je na ovim izborima osvojila tek 4.7 posto glasova. Na prošlim izborima Fillon, koji je osvojio 20 posto glasova pozvao je birače da glasuju za Macrona i protiv Le Pen.
I ovogodišnja kandidatkinja, Valerie Pecresse koja je osvojila rekordno niskih 4.7 posto glasova, očekivano je pozvala birače desnog centra da glasuju za kandidata bližeg lijevom centru, a ne kandidata desnice. Naime, ona je sebe opisivala kao “jednu trećinu Margaret Thatcher i dvije trećine Angele Merkel”, dok su je mediji mainstream mediji uporno predstavljali desnom kandidatkinjom. No zbog malog broja glasova koje je osvojila to vjerojatno neće puno utjecati na performans Le Pen u drugom krugu.
Za Macrona će sada biti važnije pridobiti birače Melenchona, koji je poručio svojim biračima da niti jedan glas ne daju Le Pen, ali nije pozvao direktno da glasuju za trenutnog predsjednika. Melenchon je inače pripadnik anti-establishmentskog djela ljevice te je moguće da jedan dio njegovih birača neće izaći na drugi krug izbora.
U tom bi slučaju preostalo vidjeti koliko su Macronu naštetitli višemjesečni prosvjedi i neredi koje su pokrenuli Žuti prsluci zbog najave rigoroznih poskupljenja, koje i inače čine velik dio programa “zelenih politika”. Preliminarne analize su pokazale kako je Le Pen puno popularnija među biračima srednjeg i nižeg sloja, dok je Macron popularniji među umirovljenicima.
Kada se doda faktor da je izlaznost bila 73 posto, odnosno pet posto manja nego 2017. i da mladi čine tek 26 posto biračkog tijela pitanje je u kojoj će mjeri kandidati moći motivirati dodatne nove birače na svoju stranu, a u kojoj mjeri će morati računati na one birače koje do sada imaju.
Macron ima veće šanse, ali ga čeka neizvjesna utrka
Konačno, anketa Ifopa za LCI & TF1 jučer nakon zatvaranja birališta pokazuje da bi Macron u drugom krugu trebao pobijediti s 51 posto glasova (16 posto manje nego 2017.), dok bi Le Pen osvojila 49, odnosno 16 posto više glasova nego 2017. Uz to, prvi preliminarni rezultati pokazuju da su birači 4.453 općine dale više od 50 posto svojih glasova onim kandidatima koje mediji percipiraju radikalno desnima (Le Pen, Zemmour), dok ih je 2017. učinilo samo 1.135.
Čini se tako da će Macron unatoč prednosti voditi mrtvu trku za predsjednika Francuske, jer će Le Pen pokušati protiv Macrona motivirati sve one koji su bili protiv rigoroznih koronamjera koje je predsjednik nemilosrdno provodio. Uz to, dobila je podršku Erica Zemmoura, koji je s jedne strane osvojio malih 7.1 posto glasova, ali su mu s druge skloni razočarani pripadnici svih desnih i konzervativnih stranaka, pa tako i bivši pripadnici stranke Le Pen. Marion Marechal, nećakinja Marine Le Pen, koja je podržala Zemmoura objavila je da će doći i do koalicijskih pregovora između Le Pen, Zemmoura pa i republikanaca nezadovoljnima stanjem u njihovoj stranci.
Što se eventualnih Macronovih prednosti tiče, oni se odnose na to da će mediji kao i do sada tretirati Marinu Le Pen kao političarku s ekstremnim stavovima te će je vezati uz ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njenih euroskeptičnih stavova. Poseban će se naglasak stavljati na tvrdnje da bi najveće štete ukoliko Le Pen pobjedi mogao imati NATO te da njena pobjeda predstavlja egzistencijalnu krizu za EU, kao što su to već danas učinili Financiral Times i Politico i Atlantsko Vijeće.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
