Koncept Europe više brzina treba demistificirati i bitno je da on ne isključuje nikoga, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković nakon završetka summita 27 čelnika EU-a, a predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kaže da to ne znači stvaranje nove željezne zavjese.
“Treba demistificirati Europu više brzina, ona postoji i danas, postoje neki segmenti europskih integracija, gdje su neke zemlje uključene, a neke nisu, poput eurozone, Schengena, pojačane suradnje u nekim područjima”, rekao je Plenković nakon završetka summita.
U četvrtak i petak u Bruxellesu je održan summit čelnika EU-a. Prvi dan bio je formalni sastanak Europskog vijeća, koji okuplja čelnike svih 28 zemalja članica, a u petak je održan neformalni sastanak 27 čelnika, bez britanske premijerke Therese May. Jedina tema je bila priprema za summit u Rimu, 25 ožujka u povodu obilježavanja 60. objetljnice potpisivanja rimskih sporazuma. Na tom summitu će se donijeti rimska deklaracija u kojoj će se istaknuti dosadašnja postignuća u europskim integracijama i dati obrisi budućeg izgleda EU-a.
Plenković je rekao da se zauzima za uključiv pristup, koji neće dopustiti da uži krug zemalja odlučuje .
“Hrvatska se zalaže za uključivi pristup. Trudit ćemo se ne samo da prihvatimo kompletnu pravnu stečevinu EU-a, nego da budemo među onim zemljama koje, vodeći se nacionalnim interesima i interesima naših ljudi, jasno grade europski projekt”, rekao je Plenković.
Plenković je rekao da su za Hrvatsku bitne tri točke: veći demokratski legitimitet institucija EU-a, što uključuje kontinuiranu borbu protiv populizma i demagogije, zatim veća korist od zajedničkih politika i od europskog proračuna te kvalitetnija uloga EU-a na globalnom planu s obzirom na sigurnosne izazove.
Također je istaknuo da EU mora ostati za daljnja proširenja, “posebice za zemlje u našem susjedstvu, prije svega na BiH”.
Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker rekao je na konferenciji za novinare po završetku summita da Europa više brzina ne znači izgradnju nove željezne zavjese.
“Primijetio sam, ne bez iznenađenja da neki kolege u tome vide uvođenje nove linije podjela, novu željeznu zavjesu između Istoka i Zapada. To nije cilj”, rekao je Juncker.
Temelj za raspravu u petak bio je radni dokument sa smjernicama za izradu rimske deklaracije koju su pripremili predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, Komisije Jean-Claude Juncker, malteški premijer Joseph Muscat i talijanski Paolo Gentiloni te Bijela knjiga o budućnosti Europe, koju je prošli tjedan predstavila Komisija.
U Bijeloj knjizi Komisija je iznijela pet mogućih scenarija za buduću organizaciju Europske unije.
U radnom dokumentu koji sadrži smjernice za sastavljanje rimske deklaracije kaže se da će EU “raditi zajedno na promicanju zajedničkog dobra, podrazumijevajući da neki od nas idu tješnje, dalje i brže u nekim područjima, ostavljajući vrata otvorenima za one koji se pridružiti kasnije te čuvajući integritet jedinstvenog tržišta, schengenskog prostora i EU-a kao cjeline”.
“Nepodijeljena i nepodjeljiva Unija, koja radi zajedno kadgod može, različitom brzinom i intenzitetom, kadgod je to potrebno”, stoji u tom radnom dokumentu.
Izgleda da se tim riječima nastoje umiriti strahovi nekih zemalja, prije svega onih u srednjoj i istočnoj Europi, koji se pribojavaju da bi Europa više brzina mogla značiti podjelu zemalja članica u različite kategorije po važnosti.
