Na sjeverozapadu otoka Eubeja izgorjelo je više od 90.000 hektara šume i poljoprivrednog zemljišta, područje veliko kao od Zagreba do Karlovca
Svi oni koji sumnjaju u klimatske promjene, kojima je glavni uzročnik čovjek i njegov način života, trebali bi pogledati slike pakla iz Grčke, Italije, Turske, Tunisa i drugih dijelova svijeta gdje već danima bukte katastrofalni požari. Slike koje prenose mediji prikazuju u pravom smislu apokalipsu s kojom se vatrogasci teško ili nikako ne mogu izboriti. U Grčkoj su se požari proširili sve do predgrađa Atene. Posebno je dramatično bilo na otoku Eubeja dugom 175 kilometara i širokom 45 kilometara.
Prema navodima grčkih medija, na sjeverozapadu otoka izgorjelo je više od 90.000 hektara šume i poljoprivrednog zemljišta, područje veliko kao od Zagreba do Karlovca. Spaljene su i tisuće kuća, a poginuo je i veliki broj životinja. U svega nekoliko dana turistički raj u Grčkoj je spaljen. Najgori toplinski val u posljednja tri desetljeća rezultirao je evakuiranjem dvadesetak sela na Peloponezu. Uz nadljudske napore antička Olimpija, poprište prvih Olimpijskih igara, ipak je spašena od požara. Do sada su u grčkom požaru poginule dvije osobe. U Turskoj je tijekom posljednja dva tjedna bilo više od 300 požara koji su uništili desetke tisuća hektara šuma. Ništa manje dramatično nije ni u Italiji gdje su požari na jugu uništili stotine hektara zemlje.
Talijanski vatrogasci navode da su u 12 sati izveli više od tri tisuće operacija na Siciliji i u Kalabriji te da su koristili sedam kanadera. “Gubimo našu povijest, naš identitet se pretvara u prah, naša duša gori”, napisao je na svome Facebook profilu lokalni gradonačelnik u Kalabriji Giuseppe Falcomata.
U Italiji je od požara stradalo najmanje osam ljudi. Širenju požara ondje je pomogao vjetar koji je raspirio vatru, ali i temperature od više od 40 Celzijevih stupnjeva. Na Siciliji je u srijedu u 13 sati zabilježena temperatura od čak najviša temperatura izmjerena u Europi. Ipak, požari u Grčkoj, Turskoj i Italiji polako se smiruju, čemu su pridonijeli napori brojnih vatrogasaca, ali i kiša koja je napokon pala. U nekim dijelovima više nije ni imalo što izgorjeti.
Trenutačno je kritično u Tunisu i u Alžiru. U glavnom gradu Tunisa u utorak je zabilježena temperatura od čak 49 Celzijevih stupnjeva, povijesni rekord sjeverne Afrike. Još je teža situacija na sjeveru Alžira gdje je u požarima poginulo najmanje 65 ljudi među kojima je i 28 vojnika. Najteže je pogođeno područje Tizi Ouzou u planinskoj regiji Kabilie gdje su gorjele kuće, a stanovnici pronašli sklonište u hotelima, hostelima i studentskim domovima u obližnjim gradovima. Treba napomenuti i kako su veliki požari zabilježeni i u Crnoj Gori, Albaniji, Kaliforniji, u Sibiru…
Na svim tim prostorima dugotrajne ekstremne temperature i suša, ali i neodgovorno ponašanje pojedinaca, stvaraju idealne uvjete za širenje požara. Ono što posebno zabrinjava su najave znanstvenika kako će zbog klimatskih promjena takvi vremenski uvjeti biti sve učestaliji i vjerojatno razorniji. Spaljena područja u požarima ove godine su već sada znatno veća od onih iz prethodnih godina. Do sada je u pet najvećih južnoeuropskih zemalja (Portugal, Španjolska, Italija, Grčka i Turska) ukupno izgorjelo 440.000 hektara.
Riječ je o ogromnim površinama, ali se one neće, barem se tako svi nadaju, približiti 2007. godini kada su požari pričinili još veću štetu. U 2007. koja se i dalje smatra rekordnom kada je riječ o broju požara, spaljenoj površini i stradalima. Ipak, tekuća 2021. godina već je sada najgora požarna sezona od 2007. godine.
Suša postaje svakodnevica Ipak, istraživanje njemačkog lista Die Zeit kaže i kako se ljudi privikavaju na ekstremne vremenske prilike. Tako su tijekom požarne sezone 2018. godine u Grčkoj, koja je bila slabija nego ovogodišnja, smrtno stradalo 102 osobe i to samo zato što su neka mjesta kasno evakuirana. Ove godine vlasti i stanovništvo su brže reagirali, ali opet ne dovoljno, zbog čega se građanima ispričao grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavljujući kako će sva šteta biti nadoknađena. I u Italiji ovogodišnja požarna sezona, koliko god ona bila strašna, nije toliko loša kao neke prijašnje.
U Italiji je tijekom 2007. godine izgorjelo 227.729 hektara površine, dvostruko više nego u 2021. Turska za sada nema točne podatke o požarima, ali neke procjene govore kako su ovogodišnji požari zahvatili znatno veća područja nego prethodnih godina. Još uvijek nije jasno kolika će na kraju biti velika šteta. Zbog svega što se događa stručnjaci pozivaju da se više pažnje posveti sprečavanju šumskih požara jer će ekstremna suša duž Mediterana uskoro postati dio svakodnevnog života.
