Potpredsjednik talijanske vlade i čelnik vladajuće Lige Matteo Salvini je u srijedu, nakon ponovnog odbacivanja prijedloga talijanskog proračuna u Bruxellesu, rekao da su fiskalni ciljevi njegove vlade opravdani i da se o njima neće pregovarati.
“Stiglo je pismo iz Bruxellesa? U redu, sad čekamo i pismo Djeda Božićnjaka”, kazao je Salvini.
“Neka nas puste da radimo. Čini mi se nepristojno da dobijemo sankcije za odluke koje donose rast. Razgovarat ćemo za godinu dana, ne dopuštamo prejudiciranje. Vjerujemo u naš proračun, neću suditi one drugih država”, dodao je čelnik Lige, a prenose talijanske novine Reppublica.
Europska komisija je u srijedu ponovno odbacila prijedlog talijanskog proračuna za 2019. godinu te otvorila put za pokretanje postupka protiv te države zbog prekomjernog javnog duga koji bi mogao dovesti do financijskih sankcija.
“Vijeće je 13. srpnja preporučilo Italiji da smanji strukturni deficit za 0,6 posto BDP-a u 2019. Naša analiza revidiranog talijanskog prijedloga proračuna pokazuje da će se strukturni deficit Italije sljedeće godine povećati za 1 posto. Te brojke govore same za sebe. Stoga danas sa žaljenjem potvrđujemo našu procjenu prijedloga talijanskog porračuna”, izjavio je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis.
Dodao je da je otvaranje postupka o prekomjernom deficitu zbog javnog duga “opravdano”.
Dombrovskis ističe da Italija u situaciji visoke zadužnosti planira dodatno zaduživanje. Procjenjujuje se da će javni dug Italije u sljedeće dvije godine biti oko 131 posto BDP-a. Prosječno svaki Talijan duguje oko 37.000 eura, a servisiranje toga duga svakog stanovnika košta tisuću eura godišnje.
“U onome što je talijanska vlada predložila mi vidimo rizik da zemlja otklizi u nestabilnost. Nadam se da se rizik može izbjeći jer na kraju krajeva ulog je blagostanje i prosperitet talijanskog naroda”, rekao je Dombrovskis.
Današnje izvješće Europske komisije predstavlja prvi korak prije mogućeg otvaranja “postupka o prekomjernom deficitu”.
Bude li postupak doista pokrenut i Italija bude i dalje odbijala promijeniti svoje proračunske planove, Komisija bi joj mogla nametnuti financijske sankcije u iznosu od 0,2 posto njezina BDP-a, što je oko 3,4 milijarde eura.
U prosincu će Komisija pripremiti preporuke za Italiju za smanjenje njezina duga i odrediti joj rok od tri do šest mjeseci da poduzme korake u smjeru tih preporuka. Te bi preporuke trebali potvrditi ministri financija u siječnju. Samo u slučaju da Italija i dalje bude odbijala poslušati preporuke aktivirale bi se financijske sankcije.
Komisija u slučaju Italije mora pokazati čvrstinu i dokazati da pravila vrijede za sve, a s druge strane, s obzirom na veličinu zemlje – Italija je nakon Njemačke i Francuske treće po snazi gospodarstvo u eurozoni – mora biti oprezna kako ne izazvala nervozu financijskih tržišta, što bi se moglo odraziti na cijelu eurozonu.
Nepoštivanje pravila koja su teškom mukom dogovorena u vrijeme borbe s velikom dužničkom krizom, može dovesti u pitanje stabilnost eurozone.
S druge strane, talijanska vlada ističe da će ekspanzivnom fiskalnom politikom potaknuti ekonomski rast, što će pridonijeti smanjenju udjela javnog duga i smanjenju stope nezaposlenosti.
