Sljedeći tjedan će se u Bruxellesu okupiti čelnici zemalja članica na jesenskom samitu koji će biti posvećen energetsko-klimatskim pitanjima, a u Strasbourgu bi se trebao dovršiti postupak uspostave nove Komisije.
Čelnici 28 zemalja članica okupit će se u četvrtak i petak na samitu na kojem će pokušati postići dogovor oko okvira za klimatsku i energetsku politiku, paketa mjera za borbu protiv klimatskih promjena i za povećanje energetske sigurnosti.
Podloga za raspravu je prijedlog koji je Europska komisija predstavila početkom ove godine s ciljem izgradnje konkuretnog i sigurnog energetskog sustava koji osigurava energiju po dostupnim cijenama za sve potrošače, povećava sigurnost opskrbe energijom, smanjuje ovisnost o uvozu energenata i otvara mogućnosti za stvaranje novih radnim mjesta.
Najvažniji dio Komisijina prijedloga jest da se zacrta cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za 40 posto u odnosu na razinu emisije iz 1990. godine.
Komisija također predlaže da se do 2030. poveća dio obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto i da se ostvare uštede u potrošnji energije za 30 posto u odnosu na 1990. Taj prijedlog se temelji na dosad postignutim postignućima, primjerice, nove zgrade danas troše polovicu energije u odnosu na 80-e godine, a industrija troši 19 posto manje energije u odnosu na 2001. godinu.
Među zemljama članicama zasad nema suglasnosti oko tih ciljeva, kao ni oko toga trebaju li ti ciljevi biti obvezujući ili ne.
Za Hrvatsku je prihvatljivo da kao obvezujući cilj bude 40 posto smanjenja emisije stakleničkih plinova, a što se tiče energetske efikasnosti zauzima se za uštede od 25 posto i to kao neobvezujući cilj. Što se tiče udjela obnovljivih izvora, Hrvatska podržava prijedlog o 27 posto kao obvezujući cilj.
Dio zemalja članica želi ambicioznije ciljeve i predlaže da se u zaključcima navede “najmanje” 40, 30 ili 27 posto želeći tako da se izbjegne postavljenje plafona. S druge strane, Velika Britanija i Cipar se protive obvezujućem karakteru ciljeva o energetskoj efikasnosti.
Na samitu će se također razgovorati i o ekonomskoj situaciji u Europskoj uniji te o aktualnim vanjskopolitičkim pitanjima. Nakon završetka samita 28-osmorice, u petak popodne odvojeno će se sastati čelnici zemalja članica eurozone.
Sljedeći tjedan trebala bi se dovršiti saga oko izbora nove Europske komisije.
U ponedjeljak navečer u Strasbourgu pred nadležnim parlamentarnim odborima bit će saslušani Slovenka Violeta Bulc, predložena za povjerenicu za promet i Slovak Maroš Šefčovič, predložen za potpredsjednika za energetsku uniju.
Juncker je predložio Bulc za povjerenicu za promet, a Šefčoviča za potpredsjednika za energetsku uniju, što je mjesto koje je ranije bilo namijenjeno bivšoj slovenskoj premijerki Alenki Bratušek. Bratušek je podnijela ostavku zbog negativnog mišljenja nadležnih parlamentarnih odbora.
Prođu li saslušanja dobro, izabrani predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker trebao bi u srijedu ujutro predstaviti zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta sastav nove Komisije, nakon čega bi trebalo uslijediti glasovanje o cijelom sastavu Komisije.
Dobije li Junckerova komisija zeleno svjetlo, moći će preuzeti dužnost kako je i predviđeno 1. studenoga.
Parlament će također raspravljati o prijedlogu proračuna za 2015. godinu. Očekuje se da će zastupnici odbaciti sve rezove koje su predložile zemlje članice i ići čak i iznad prijedloga Komisije, tražeći dodatna sredstva za prioritetne politike.
U Luxembourgu se u ponedjeljak i utorak sastaju ministri vanjskih poslova zemalja članica. U ponedjeljak se sastaju u formatu Vijeća za vanjske poslove, a u utorak kao Vijeće za opće poslove.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
