Odnosi Slovenije sa SAD-om su u višegodišnjem padu, a to se trenutno najbolje vidi iz rezerviranog stajališta Washingtona prema presudi arbitražnog suda o granici s Hrvatskom koju Washington smatra bilateralnim pitanjem u domeni EU-a, piše u četvrtak mariborski list “Večer” koji se poziva na ocjene domaćih i stranih stručnjaka za međunarodne odnose.
Predsjednik Borut Pahor i premijer Miro Cerar pozvali su u više prilika predsjednika Donalda Trumpa u posjet Sloveniji, ali je takav posjet teško očekivati jer su politički kontakti loši, ocjenjuje list.
“Da bi se to dogodilo, državni vrh i diplomacija morali bi uložiti mnogo više napora, u prvom redu poboljšati bilateralne odnose s Washingtonom u kojima su vidljive raspukline. Činjenica da je američka prva dama rođena u Sloveniji je za takav posjet premalo”, navodi list.
Dodaje da u odnosima dviju država više nema nekadašnje “iskrenosti i naklonjenosti”.
List navodi da je neimenovani dugogodišnji službenik Pentagona prije par mjeseci privatno rekao da je taj trend prisutan već više od deset godina i da SAD Sloveniju ne ubrajaju u najuži krug saveznica u okviru NATO saveza.
Razloge za to ne treba tražiti u padu strateške zanimljivosti Slovenije ili američkoj pragmatičnoj politici, nego na slovenskoj strani i to u “nedosljednosti pri politici koja ne obavlja domaće zadaće”, prenosi “Večer” mišljenje Igora Kovača, politologa i istraživača na sveučilištu u Cincinnatiju.
“Česte promjene političkih stajališta, puno puta bez razumljivog razloga i sa slabim utemeljenjem, nepoštivanje dogovora i obećanja, nerazumijevanje potrebnih poteza kojima se iskazuje solidarnost ili koja nose simbolički značaj, strah od neophodnih reformi i stranih investicija, umišljeni geopolitički značaj i samodostatnost, sve to je Sloveniju otuđilo i udaljilo od jedine svjetske velesile”, kazao je Kovač za mariborsku “Večer”.
Američko-slovenskih kontakata na najvišoj ravni već dugo nema, a davno je prošlo vrijeme kad je 1999. Sloveniju posjetio tadašnji predsjednik Bill Clinton ili kad su se dvije godine kasnije na Bledu prvi put sreli George W. Bush i ruski predsjednik Vladimir Putin, piše list.
Kako navodi, odnosima s SAD-om naškodilo je i “koketiranje s Moskvom” gdje su već bili najviši dužnosnici, dok ministar vanjskih poslova Karl Erjavec još nije bio u Washingtonu kao ni u službenom niti u radnom posjetu.
Bivši slovenski veleposlanik u SAD-u Davorin Kračun izjavio je za “Večer” da SAD Sloveniji ne daju visok prioritet, a tretiraju je kao članicu EU-a i NATO-saveza, ali rubnog dijela jugoistočne Europe koja nije problematična i pozitivno djeluje.
Što se tiče “rezerviranog” stajališta SAD-a prema arbitraži i pitanju graničnog prijepora s Hrvatskom, Kračun je kazao da to za Amerikance još nije problem u koji bi oni ulagali svoju energiju.
“Oni pitanje granice vide kao bilateralno pitanje koje za sada ne predstavlja sigurnosnu prijetnju. Smatraju da je to u nadležnosti Europske unije”, kazao je Kračun.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
