Slovenija postavila uvjete za strane radnike: U godinu dana moraju naučiti jezik

Strani radnici iz trećih država, koje nisu članice EU, izgubit će u Sloveniji pravo na naknadu za nezaposlenost i biti brisani iz evidencije zavoda za zapošljavanje ako u roku od godine dana ne nauče osnove slovenskog jezika, prenose u četvrtak slovenski mediji pozivajući se na prijedlog vlade u sklopu mjera socijalne politike i reguliranja tržišta rada.

Kako navodi portal “Žurnal24”, u slovenskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je preko 7600 stranaca iz trećih država, a mnogi imaju pravo na naknadu za nezaposlenost iako ne poznaju niti osnove slovenskog jezika, pa bi ubuduće bili brisani iz evidencije, što znači da nadoknadu za nezaposlene ili socijalnu pomoć ne bi mogli primati.

U ministarstvu za rad, socijalna pitanja, obitelj i politiku jednakih mogućnosti potvrdili su da se za upis nezaposlenih osoba iz trećih država sada uvodi dodatan uvjet “u obliku zahtjeva za osnovno znanje slovenskog jezika”.

Stranci će u roku od 12 mjeseci nakon prijave nezaposlenosti, odnosno do kraja razdoblja primanja novčane nadoknade za nezaposlene, morati dokazati osnovno znanje slovenskog jezika ili će biti izbrisani iz evidencije na zavodu, kazali su u ministarstvu za portal.

To praktično znači da će po novom zakonskom rješenju, kad se ono provede u praksi, imati godinu dana vremena da nauče službeni jezik države u kojoj rade, čime će među ostalim povećati svoje izglede na tržištu rada, a u suprotnom se neće smatrati aktivnim u traženju zaposlenja te će izgubiti pravo na naknadu za nezaposlene i na socijalnu pomoć.

Ministrica Ksenija Klampfer izjavila je u vezi s tim da je cilj predloženih zakonskih izmjena veća integracija stranih radnika na slovenskom tržištu rada.

Takve će se osobe moći uključiti u tečaj osnova slovenskog jezika preko sredstava predviđenih za mjere aktivne politike zapošljavanja.

Krajem prošle godine u evidenciju nezaposlenih na slovenskim zavodima za zapošljavanje bilo je prijavljeno 7.653 državljana iz trećih država, među njima velika većina iz BIH, Kosova, Makedonije i Srbije.