Zbog klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja, Slovenija u nekim svojim regijama planira uzgoj egzotičnih poljoprivrednih kultura, a jedna od takvih mikroregija je i Vipavska dolina koja talijansku Furlaniju povezuje sa slovenskim primorjem i kontinentalnimn dijelom države, pišu slovenski mediji.
Za plodnu zemlju okruženu masivom planina s tri strane, dok sa zapada u nju prodiru elementi mediteranske klime nekoć je važilo da zahvaljujući blagoj klimi opskrbljuje tržnice u Trstu, Beču i Ljubljani prvim trešnjama, breskvama i grožđem.
Za Vipavsku dolinu su karakteristične blage zime, vruća ljeta i produžena vegetacija. Prosječna temperatura u srpnju iznosi 24 stupnja Celzija, a zimi oko četiri, uz prosječno 1500 milimetara padavina na četvorni metar godišnje.
No, te je krajeve pogodila globalizacija svjetske trgovine, te klimatske promjene s malo kiše i čestim sušama, pa poljoprivrednici iz tog kraja u suradnji s državnim vlastima traže tržišnu nišu koju su našli i u nekim do sada “egzotičnim” poljoprivrednim kulturama.
Općina Ajdovščina preporučuje zadnjih godina svojim stanovnicima sadnju slatkog krumpira, aronije, muškatnih tikvica, te meksičkih i afričkih krastavaca – poznatih kao kiwano – koji bi mogli biti njihova niša za europsko tržište, piše u ponedjeljak ljubljansko “Delo”.
Vipavska dolina bila je donedavno poznata kao veliki proizvođač bresaka i marelica koje je otkupljivao i prerađivao Fructal, no poduzeće je prešlo u vlasništvo jednog industrijalca iz Srbije, pa se proizvođači boje za otkup i cijene, a mnogi su se spremni preorijentirati na nove poljoprivredne kulture.
Sve egzotične kulture koje su posađene zadnjih godina uspješno rastu, a uzgajivači se jedino boje bure koja ponekad zna snažno zapuhati i ugroziti im urod.
Korištenje lokalno proizvedenog voća i povrća općina je preporučila domaćim gostioničarima, te vrtićima i školama, a vjeruje se da će klimatske promjene u Sloveniju dovesti i više turista, ne samo uz obalu kao do sada nego i u unutrašnjost.
Krajem mjeseca u Ajdovščini priređuju testiranje i degustaciju plodova novih poljoprivrednih kultura, među njima i povrća zvanog okra koje su prije 3000 godina konzumirali stari Egipćani, navodi ljubljansko “Delo”.
