Slovensko novinarsko društvo i novinarski sindikat izrazili su ovih dana veliku zabrinutost zadnjim kadrovskim i programskim rješenjima vodstva javnog RTV servisa kojima su, među ostalim, smijenjene sa svojih dužnosti voditeljica središnjeg dnevnika Jelena Aščić i urednica emisije Globus Helena Milinković, a većina slovenskih medija u petak navodi da se radi o političkim premještajima, odnosno pokušaju “uravnoteženja” kadrovskih pozicija i utjecaja na program između vladajućih stranaka i oporbe, a ne “etničkoj čistki”, kako su neki pomislili zbog neslovenskih prezimena nekih od smijenjenih novinarki i novinara.
Ljubljanski “Dnevnik” tako navodi da će jednu od najpopularnijih emisija “Studio City” preuzeti nekadašnji direktor televizijskog programa Jože Možina, kojega je na televiziju doveo bivši premijer Janez Janša, a poznat je po seriji emisija u kojima je predstavio “domobransku” istinu o II. svjetskom ratu zbog čega su prosvjedovali slovenski antifašisti. List dodaje da pozicije u više emisija gube novinari bliski ljevici i centru.
Iako pogođena premještanjem na manje važno mjesto, Aščić je u nekim izjavama kazala da nije nikada tijekom karijere doživljavala kao problem svoje etničko podrijetlo (roditelji bosanski Hrvati), iako su je u osnovnoj školi zvali “Bosanka”, makar slovenski jezik, kao rođena Slovenka, govori odlično i bez naglaska.
Sumnje da je to povod za neke smjene negiraju u privatnom razgovoru i slovenski novinari koji takve sumnje smatraju nekorektnim, ali priznaju da su smjene ovih dana izazvale buru u Ljubljani i veliko uzbuđenje u političkim krugovima.
Strukovne su udruge slovenskih novinara smjenjivanje dviju iskusnih novinarki, otkaz mladom istraživačkom novinaru Mitji Valenčiču te prijetnje otkazom nekim drugim novinarima u priopćenju za javnost ocijenili kao “destabilizaciju i snižavanje profesionalnih standarda”.
Novinarsko društvo i njihov sindikat uz to osuđuju velike promjene u strukturi informativnog programa i ukidanje nekih emisija, a problematiziraju i dovođenje Bojana Travena za novog urednika informativnog programa. Riječ je o novinaru s iskustvom u radu na više komercijalnih televizija, ali i čovjeku kojemu novinarski sud časti izrekao niz opomena zbog kršenja profesionalne etike, a na javnoj televiziji bi sada trebao reformirati i preurediti informativni servis.
Novinarski ceh tvrdi da su smjene motivirane političkim i osobnim razlozima bez profesionalnog pokrića i da se hodnicima javnog servisa šire “atmosfera straha” i defetizam koji onemogućuju pravi rad, što je vodstvo energično zanijekalo.
Nakon što se na fasadi zgrade RTV Slovenija u centru Ljubljane pojavio veliki grafit protiv “čistki” i uvredljive poruke ravnatelju televizije, na posebnoj konferenciji za novinare o aferi i navodnim čistkama govorili su čelnici koji su u javnosti najviše spominjani kao krivci koje treba prozvati i smijeniti.
Ravnatelj Marko Fillli kazao je da se radi o racionalizaciji programa kako bi on bio kvalitetniji, a nikakvim čistkama i da je on potpuno neovisan od političara, da “nikome ništa nije dužan” pa može mirno ustrajati na svom mjestu i poziciji, što se odnosilo na primjedbe da je kadrovske promjene preko njega iznudio čelnik oporbe i bivši premijer Janez Janša, koji u upravnom i programskom vijeću još uvijek ima dosta svojih članova.
Ravnateljica Televizije Ljerka Bizilj te urednica informativnog programa Jadranka Rebernik kazale su pak na konferenciji za novinare da nijedan voditelj neke emisije ne može imati doživotni mandat, te da su odlučile štediti i racionalizirati program, samo zato da bi bio bolji i po ukusu pretplatnika.
“S novcem gledatelja moramo ravnati racionalno, moramo odlučiti hoćemo li biti socijalna ustanova ili kuća koja radi dobar program”, rekla je Bizilj, potuživši se da kuća raspolaže s 4 milijuna eura manje nego lani, zbog čega su neke emisije ukinute, a nekim honorarnim suradnicima otkazana daljnja suradnja.
“Na našoj televiziji nema kadrovskih čistki, niti nezakonitih postupaka, niti strahovlade”, kazala je urednica informativnog programa Jadranka Rebernik.
Kao i u drugim tranzicijskim državama u jugoistočnoj Europi, tako je i u Sloveniji proklamirano da je cilj medija koji najviše utječe na javno mnijenje “britanski BBC”, ali se s reformom, odnosno poslovnim preustrojem i smanjivanjem većeg broja ljudi, o čemu se uvijek samo govori, stalno oteže zbog važnosti tog medija za gledatelje i birače.
Tijela na RTV Slovenija kao javnom servisu sastavljaju predstavnici “civilnog društva”, ali oni koje odaberu političke stranke prema svom izbornom uspjehu, a sličnom se kombinatorikom bira i glavni ravnatelj.
Već su klasični i prigovori kako je televizijski program loš u odnosu na sredstva koja za javni servis moraju dati pretplatnici i da je premalo političke nezavisnosti i istraživačkog novinarstva, a ima i ekstremnih prijedloga da bi nacionalni servis trebalo raspustiti, kako su to na prijedlog Bruxellesa napravili Grci, pa u novu televiziju zaposliti samo polovicu sadašnjeg kadra.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
