Stier: EU se mora snažnije angažirati na jugoistoku Europe i oko promjene izbornog zakona u BiH

Foto: snimka zaslona

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a slažu se da se EU treba jače angažirati na prostoru jugoistoka Europe te su podržali hrvatsko stajalište da je potrebno potaknuti odgovorne u BiH da do lipnja dogovore promjene izbornog zakona, izjavio je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mislim da je zajednički zaključak da se EU mora jače angažirati na tom području i da politika proširenja, jednom kada se ispune svi uvjeti, ostaje instrument kojim se potiče stabilnost na jugoistoku Europe”, izjavio je Stier novinarima nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.
Jedna od tema ministarskog sastanka bilo je stanje u zemljama jugoistočne Europe, kojima ponovno prijeti nestabilnost.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izvijestila je ministre o svom prošlotjednom posjetu Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.
Ministar Stier je rekao da je svoje kolege izvijestio o svom prošlotjednom posjetu Sarajevu zajedno s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom, o neformalnom ministarskom sastanku SEECP-a u Zagrebu te o inicijativi Jadranska trilaterala kojom se podržava europski put Albanije i Crne Gore.
“Glavni naglasak sam stavio na Bosnu i Hercegovinu i sa zadovoljstvom mogu reći da su kolege podržale naš stav da je potrebno dodatno ohrabriti kolege u BiH da do lipnja dogovore promjene izbornog zakona sukladno odluci Ustavnog suda BiH iz prosinca prošle godine”, rekao je Stier.
Stier je rekao da je Mogherini spomenula pitanje izbornog zakona u BiH. “Dakle, to je doista uočeno kao važna tema za stabilnost BiH”, rekao je Stier.

Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. ocjenjujući ustavnost odredbi Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor izaslanika u gornji nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH rekao da su zakonska rješenja prema kojima se vrši popunjavanje Doma naroda Federacije BiH u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno s načelom konstitutivnosti tri naroda.

Prema sadašnjim odredbama su u praksi Bošnjaci osim što su mogli izabrati sve izaslanike u bošnjački klub, mogli izabrati iz županija s bošnjačkom većinom i jednu trećinu izaslanika u hrvatski klub i tri četvrtine izaslanika u srpski klub Doma naroda Parlamenta FBiH te tako bez legitimnih predstavnika Hrvata i Srba uspostaviti izvršnu vlast u Federaciji BiH što se i dogodilo u dva mandatna razdoblja kada je formirana vlast “Alijanse” i “Platforme”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit što Hrvatska i Srbija mogu učiniti na smirivanju napetosti u regiji, Stier je istaknuo transformacijski učinak pristupnih pregovora, jer reforme koje provode zemlje u postupku pristupnih pregovora pomaže ne samo tim državama nego pridonose stabilnosti cijeloga prostora jugoistoka Europe, a da su zemlje članicu tu da pomognu svojom ekspertizom i potporom reformama.
Stier se osvrnuo i na stanje u Makedoniji, koje se sve više komplicira. “EU ne želi dolijevati ulje na vatru nego na jedan konstruktivan način potaknuti stabilnost u Makedoniji i cijelom prostoru”. rekao je.
Hrvatski ministar je rekao da je u raspravi bilo dosta riječi o državama “izvan EU-a koje su posljednjih godina ojačale prisutnost u tom prostoru”.
“Važno je da prostor jugoistoka Europe ne bude prostor sukoba nego suradnje”, rekao je Stier.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.