Dok je u Hrvatskoj na snazi redoviti treći stupanj povećanih mjera sigurnosti, kakav je bio i lani, većina Nijemaca podupire uvođenje strožih mjera sigurnosti, uključivo video nadzor na javnim mjestima, pokazalo je istraživanje provedeno nakon terorističkog napada na božićni sajam u Berlinu. Već drugu godinu za redom Europljani strahuju od terorističkih napada koje se izravno može povezati s velikom migrantskom krizom pokrenutom 2015. usred koje se našla i Hrvatska.
Prema procjenama UNHCR-a, tzv. balkanskom rutom 2015. prošlo je više od 900.000 migranata, a do njezina zatvaranja u 2016. godini još 102 tisuće ljudi.
Udruga U ime obitelji poslala je 7. rujna 2015. otvoreno pismo tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću u kome je istaknula: “Poznato je da Islamska država godinama stvara ‘nekontrolirane izbjegličke krize’ kako bi potencijalne džihadiste, pomiješane sa stvarnim izbjeglicama, ubacivala u zemlje u kojima želi stvarati kaos. Poznato je da IS tim potencijalnim džihadistima izdaje lažne sirijske putovnice.“ Nisu se birale riječi kojima se omalovažavala i ismijavala ovakva inicijativa.
Međutim, osim što je jugoistok Europe propustan za teroriste, s njega nerijetko stiže i oružje koje kupuju na crnom tržištu i potom rabe u napadima. Prema podatcima sigurnosnih službi dio oružja koje je korišteno u dva teroristička napada u Parizu 2015. proizvedeno je u ovom dijelu Europe. Napadači u Parizu navodno su koristili puške Zastava M70, proizvedene u Kragujevcu. Njemačka policija navodi da su nekoliko posljednjih napada počinili migranti koji su došli u Njemačku kao tražitelji azila. Militantna skupina Islamska država i dalje preko masovnog vala migracija na Zapad šalje svoje pristaše koji na zapovijed vrše terorističke napade. Jedan od terorista koji je sijao smrt u Parizu prešao je cijelu “balkansku rutu”, kroz Grčku, Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Austriju sa sirijskom putovnicom na ime Ahmed Almuhamed. On je 8. listopada 2015. registriran u kampu u Opatovcu, i iz Hrvatske otišao u Mađarsku, pa u Austriju. Nije bio ni u jednom Interpolovu registru, navodi Glas Slavonije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel koja je više od godine dana tvrdoglavo provodila “politiku otvorenih vrata”, prvi je put sredinom rujna 2016. priznala vlastite pogrješke u useljeničkoj politici i distancirala se od politike koja je u cijeloj Europi izazvala kaos, podizanje žičanih ograda i napade s kriznih žarišta prenijela na europsko tlo.
Već ono što se dogodilo u prošloj novogodišnjoj noći na glavnom željezničkom kolodvoru u Kölnu u dobroj mjeri obilježilo je godinu na izmaku. Ubrzo se otkrilo da je Europu zahvatio val organiziranog silovanja žena u Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj, Austriji i Švicarskoj, koje su tamošnje vlade nastojale minorizirati i prikriti, jer su to nasilje počinile bande migranata.
U 2016. s istim potpisom izvršeni su i novi teroristički napadi s brojnim žrtvama od Bruxellesa do Berlina, antiterorističke akcije traju diljem Europe, perspektiva iz koje se migrantska kriza prikazuje u medijima posve se promijenila, a njemačka kancelarka krajem godine naredila je temeljitu provjeru državnog sigurnosnog aparata koji je pod udarom kritika nakon što je njima već poznat džihadist usmrtio 12 osoba na berlinskom božićnom sajmu. Njemačka konzervativna Kršćansko-socijalna unija (CSU), sestrinska stranka CDU-u kancelarke Angele Merkel, želi zatvoriti sredozemnu izbjegličku rutu te vratiti migrante u Afriku umjesto da im se dopusti boravak u Europi. “Automatizam kojim se sve izbjeglice dovode u Europu mora biti zaustavljen”, stoji u dokumentu. “To je jedini način da zaustavimo organizirani kriminal na Sredozemnom moru“, dodaju.
Prošle je godine u Europskoj uniji zabilježen rekordan broj planiranih, osujećenih i izvedenih terorističkih napada, objavio je ljetos Europol, kriminalistička obavještajna agencija Europske unije. Dodaju da je 2015. godine bilo 211 napada, najviše od početka mjerenja 2006. godine. Francuska je zemlja s najviše planiranih, osujećenih i izvedenih napada – 72. Slijedi Španjolska s 25. Prema podatcima Europola, prošle je godine uhićeno više od tisuću osoba zbog povezanosti s teorizmom – samo u Francuskoj 424. Agencija upozorava i na dva zabrinjavajuća problema – velik broj terorističkih boraca vratio se u matične države. Terorističke mreže poput Islamske države mijenjaju način djelovanja kako bi dosegle ciljeve u Europi te bi mogle pribjeći autobombama, upozorio je Europol početkom prosinca 2016.
“Korištenje naprava kućne izrade, vojnog eksploziva ili onog kupljenog u trgovini, u autobombama”, kao što se radilo u Siriji ili Iraku, “ISIL još nije koristio u Europi”, prema izvješću objavljenom u Den Haagu. No, “s obzirom na to da načine djelovanja koji se koriste na Bliskom istoku teroristi kopiraju u Europi, sasvim je moguće da ih ISIL upotrijebi u nekom trenutku”, po istom izvoru. Dosad nijedna autobomba nije korištena na europskom kontinentu, ali Europol podsjeća da ju je skupina odgovorna za napade u Parizu i Bruxellesu razmatrala prije nego je promijenila planove zbog policijske intervencije. Godine 2015. europske snage sigurnosti uhitile su 667 osoba osumnjičenih za džihadističko djelovanje, po istom izvješću.
Prisjetimo se nekih od napada na europskom tlu koji su obilježli 2016.:
Zaventem i Bruxelles, Belgija, 22. ožujka 2016. – 35 poginulih, više od 300 ranjenih
Dva teroristička napada u Belgiji mediji su povezali s odmazdom zbog uhićenja osumnjičenog za pariške prošlogodišnje napade Salaha Abdeslama. Odgovornost za napad u bruxelleskoj zračnoj luci i postaji podzemne željeznice preuzela je skupina Islamska država upozoravajući Zapad da crni dani, za one koji se bore protiv njih u Siriji i Iraku, tek dolaze.
Magnanville, Francuska, 13. lipnja 2016. – 2 ubijena
Francuze, policajca i njegovu ženu, ubio je ubodima nožem u Magnanvilleu muškarac koji se zakleo na vjernost tzv. Islamskoj državi. Ubojica je identificiran kao Larossi Abballa, od prije osuđivani terorist.
Nica, Francuska, 14. srpnja 2016. – 84 poginula, 202 ozlijeđena
Napadač se kamionom zabio u mnoštvo koje je slavilo Dan pada Bastille u Nici i za taj je napad skupina Islamska država preuzela odgovornost, nazivajući počinitelja, francuskog državljanina tuniškog podrijetla, svojim borcem.
München, Njemačka, 22. srpnja 2016. – 9 ubijenih, nekoliko ranjenih
U Münchenu je napad u trgovačkom centru izveo 18-godišnjak, sin useljenika iz Irana. Iako njegova veza s islamistima nije utvrđena, oni su preuzeli odgovornost za taj napad.
Ansbach, Njemačka, 24. srpnja 2016. – 12 ranjenih
Ispred restorana gdje se održavao glazbeni festival raznio se 27-godišnji Sirijac kojemu nije odobren azil u Njemačkoj i prijetila mu je deportacija.
Berlin, Njemačka, 19. prosinca 2016. – 12 ubijenih, više od 50 ranjeno
Napadač, 24-godišnji Anis Amri, zabio se kamionom u ljude na božićnom sajmu u Berlinu. Odgovornost za napad preuzela je tzv. Islamska država. Amri je bio povezan s Italijom, gdje je proveo četiri godine u zatvoru. U zemlju je stigao kao izbjeglica 2011. godine. Na Siciliji je smješten u prihvatni centar za maloljetnike. Tijekom svog boravka u centru je počinio “različite zločine”, uključujući i izazivanje požara u njemu. Optužen je kad je postao punoljetan, te je poslan u zatvor. Nakon što je odradio svoju kaznu talijanske su ga vlasti pokušale vratiti u Tunis, no zbog problema s tamošnjim vlastima Amriju je bilo omogućeno napustiti Italiju i otputovati na sjever, u Njemačku. U Njemačkoj su berlinske vlasti već istraživale Amrija zbog sumnje o planiranju terorističkog napada. Imale su informacije o planovima provedbe pljački kako bi se osigurao novac za kupovinu oružja, vjerojatno za teroristički napad. Zbog toga je u Berlinu praćen između ožujka i rujna. No jedino što su otkrili jest da je radio kao sitni prodavač droge u parku Görlitzer koji je poznat po raspačavanju narkotika. Državni tužitelji tvrde da su poslali te informacije nadležnim vlastima, te je time završilo njegovo praćenje. Nekoliko dana nakon izvršenog napada u Berlinu ubijen je u pucnjavi s policijom u Milanu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
