Tomašević se pridružuje ekstremno lijevoj koaliciji protiv Višegradske skupine

Tomislav Tomašević
Zagreb, 13.07.2021 - Gradonaèelnik Zagreba Tomislav Tomaševiæ u predvorju Gradske uprave održao je konferenciju za medije na kojoj æe govoriti o prvih mjesec dana svog mandata. foto HINA/ Damir SENÈAR/ ik

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević otputovao je u srijedu u Budimpeštu gdje će, zajedno s gradonačelnicima Varšave, Praga, Bratislave i domaćina Budimpešte, kao i drugih gradova – sudionika Foruma, sudjelovati na međunarodnom skupu “Budimpeštanski Forum – Izgradnja održive demokracije” koji se održava 16. i 17. rujna 2021.

Riječ je o skupu koji je organiziran u sklopu koalicije naziva “Pakt slobodnih gradova” s ciljem promoviranje liberalnih i zelenih politika nasuprot politika koje podržavaju konzervativci. Koalicija je osnovana je 2019., a čine ju gradonačelnici Praga, Bratislave, Varšave i Budimpešte Zdenek Hrib, Matuš Vallo, Rafal Trzaskowski i Gergely Karacsony. Tomašević je poziv da se pridruži koaliciji dobio nedavno, a na skupu je predviđeno i potpisivanje pridruženja.

Čelnik ekstremno lijevo liberalne stranke Možemo sudjelovat će na panel diskusiji “Trebaju li gradonačelnici vladati svijetom? Demokracija, povjerenje i uključenost građana na lokalnoj razini”, a koalicija se između ostaloga zalaže za promicanje “zajedničkih slobodarskih vrijednosti, ljudskog dostojanstva, demokracije, jednakosti, vladavine prava, društvene pravde, tolerancije i kulturne raznolikosti”.

Inače, koalicija je inspirirana knjigom “Kad bi gradonačelnici vladali svijetom: disfunkcionalne nacije, gradovi u usponu”, američkog političkog teoretičara Benjamina Barbera. Barber je u intervjuu iz 1992. izjavio kako je Jugoslavija bila na pragu pridruživanja novoj građanskog Europi, a da sada “vidimo kako se međusobno kolju u ime plemenskih identiteta za koje bi većina ljudi mislila da su umrli prije Drugog svjetskog rata”.

Zabrana krštenja djece, spolni odgoj i homoseksualne povorke

Gergely Karacsony je gradonačelnik Budimpešte od 2019. te je nedavno objavio da želi biti kandidat za premijera šest oporbenih stranaka koje žele formirati savez za rušenje Viktora Orbana na parlamentarnim izborima iduće godine. Njegov ekološki savjetnik smatra da država treba zabraniti krštenje djece, jer ono predstavlja kršenje njihovih prava.

Rafal Trzaskowski je postao gradonačelnik Varšave 2018., a prije toga je bio zastupnik u Europskom parlamentu i ministar uprave i digitalizacije u poljskoj vladi. On je najavio uvođenje antidiskriminacijskog odgoja i spolnog odgoja prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.

Zdenek Hrib je član Češke piratske stranke, a gradonačelnik je Praga 2018. godine. On je od 2012. bio aktivan u zdravstvenoj neprofitnoj organizaciji koju je osnovao.

Matuš Vallo je gradonačelnik Bratislave od 2017., te je poznat kao sudionik homoseksualnih povorki za vrijeme gradonačelničkog mandata i prije mandata. Kao Fulbrightov stipendist pohađao je Sveučilište Columbia u SAD-u.

Što je Višegradska skupina?

Za razliku od Tomaševića koji je zainteresiran za djelovanje u lijevo liberalnom pandanu Višegradskoj skupini, HDZ do sada nije pokazao interes za suradnju s Višegradskom skupinom (V4), s iznimkom bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je na sastanku V4 sudjelovala 2015. kao posebna gošća.

Višegradska skupina osnovana je 15. veljače 1991., a čine ju zemlje srednjoistočne Europe Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka. Taj kulturni i politički savez počiva na jačanju i zajedničkom usklađivanju gospodarskih, vojnih, strateških, energetskih i geopolitičkih ciljeva. Savez je dobio ime po mjestu osnutka, povijesnom gradu Višegradu u Mađarskoj, no malo je poznato da su pravi razlog iza odabira ovog imena Višegradski kongres i Višegradski ugovor iz 14. stoljeća čijeg je dijela bila i Hrvatska.

>Zašto se Hrvatska nije pridružila Višegradskoj skupini, u koju je pozvana već 1991. godine?

Hrvatska je poziv za učlanjenje dobila 1991. i 2014. godine, a premijer Mađarske Viktor Orban je 2018. uz intervjuu uz zemlje V4 spomenuo i Hrvatsku. On je tada kazao:

“Postoji borba koja se vodi u Europi. U središtu te borbe je pitanje koje će zemlje ostati van globalnog trenda koje kreiraju migrantske zemlje koje sve više i više stvaraju miješanu populaciju, kulturu i ljude bez korijena. Pitanje je hoće li Mađarska, zajedno s Poljskom, Češkom, Slovačkom, Hrvatskom i možda Rumunjskom ostati van tog procesa i očuvati Mađarsku kao kršćansku, nacionalnu i mađarsku državu”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr