“Postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. najveći je izazov i prilika našeg doba”. U tu je svrhu Europska komisija predstavila europski zeleni plan – najambiciozniji paket mjera koji bi građanima i poduzećima u Europi trebao omogućiti koristi od održive zelene tranzicije. Mjere i popratni okvirni plan ključnih politika kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u vrhunsko istraživanje i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša u Europi, piše ec.europa.eu
Uz ulaganja u zelene tehnologije, održiva rješenja i nova poduzeća, zeleni plan može biti nova strategija EU-a za rast. “Možemo je provesti u djelo samo ako osiguramo punu potporu i sudjelovanje javnosti i svih dionika”, navode.
Europski je parlament (EP) 15. siječnja 2020. podržao Europski zeleni plan i založio se za još ambicioznije ciljeve, ali i upozorio na potrebu osiguravanja pravedne i uključive tranzicije, priopćio je Europski parlament.
“Glavna inicijative nove Komisije, nazvala bih je “Komisija Europskog zelenog plana“, jest napredovanje prema ugljičnoj neutralnosti do 2050. godine”, rekla je Kadri Simson, europska povjerenica za energetiku, bila je u Zagrebu na sastanku EK i hrvatske vlade za euractiv.hr i dodala: “Znamo da nam je potrebno dodatno financiranje. Samo na energetskom planu dogovorili smo 20-30 ciljeva, potrebno nam je dodatnih 260 milijardi eura godišnje”.
Osim financija, postoje i države u Europi koje su skeptične prema ovom zelenom planu. Premda je EU uspjela postići sporazum o klimi na kraju vrlo duge i iscrpljujuće rasprave, postavivši 2050. godinu kao krajnji rok klimatske neutralnosti Europske unije, Poljska se odlučila udaljiti i nastaviti svojim putem. Varšava je podigla nepremostiv zid prema ostalih 26 zemalja, koje su potpisale sporazum. Razlog tog ponašanja je stav poljskog premijera Mateusza Morawieckog, koji je naglasio da je cilj kojeg je postavila EU previše ambiciozan i skup za zemlju poput Poljske, koja se još uvijek oslanja isključivo na fosilna goriva.
Kako bi izbjegao zastoj, Bruxelles je odobrio svojevrsno „produženje roka“ poljskoj vladi, koja će se do lipnja 2020. morati pridržavati strategije koja će Europsku uniju učiniti “prvom regijom u svijetu s nultom emisijom CO2”. Prema nekim europskim izvorima, Morawiecki je čak predložio odgodu cilja kojeg je postavila EU do 2070. godine.
Europsko vijeće odobrilo je novi klimatski cilj upozorivši, međutim, „kako se u ovoj fazi države članice ne mogu obvezati na provedbu ovog cilja“. Klauzula usvojena na zahtjev Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke, Slovenije, Rumunjske i Bugarske, kojima se pridružilo i odlazeće Ujedinjeno Kraljevstvo, te Francuske, koji su tražili da se jasno definira klasifikacija „zelenih ulaganja“ i je li nuklearna energija dio toga ili ne. Mađarska, Češka i Poljska žele iskoristiti europska sredstva za nuklearnu energiju, za kojeg čvrsto tvrde da je eko održivi oblik energije, dok Bruxelles misli drugačije.
