Njemačka se povela znanstvenim spoznajama da cjepivo ne štiti od prijenosa zaraze COVID-19. Zaposlenici i svi koji dolaze u domove umirovljenike morati će se testirati. To vrijedi za sve građane: cijepljene i necijepljene.
Ovom odlukom federalnih i regionalnih vlada u Njemačkoj na prošlotjednoj velikoj konferenciji o nastavku borbe protiv pandemije u osnovi je načet mit kako cijepljeni ne mogu biti odgovorni za širenje zaraze.
Preokret u Njemačkoj: Svi koji rade u domovima za skrb o starijim osobama morat će se testirati jesu li pozitivni na SARS-CoV-2, piše Gojko Drljača za jutarnji.hr
Testiranje za sve bez obzira na status cijepljenja
To znači kako za zaposlenike domova i sve ostale osobe koje dolaze u institucije koje brinu o starim ljudima više neće biti dovoljne covid potvrde. Ključni razlog promjene epidemiološke politike u domovima jest znanstvena spoznaja kako imunološka zaštita stečena cijepljenjem kroz vrijeme blijedi te cijepljeni također prenose zarazu.
Ovom odlukom federalnih i regionalnih vlada u Njemačkoj na prošlotjednoj velikoj konferenciji o nastavku borbe protiv pandemije u osnovi je načet mit kako cijepljeni ne mogu biti odgovorni za širenje zaraze.
Može se pretpostaviti kako će u Njemačkoj, pa potom i ostalim zemljama, cijepljene uskoro testirati i u zdravstvenom sustavu, gdje se također ne smiju dopustiti proboji zaraze zbog pacijenata s kompromitiranim imunitetom.
U Hrvatskoj se u bolnicama ne testiraju oni s COVID potvrdama, a to brine pacijente
Ako imate nekog bliskog tko je slab i smješten je u jedinicu intenzivne skrbi, da li bi očekivali da testiraju i cijepljene doktore, kao i sestre, jer je poznato kako i oni mogu biti prijenosnici zaraze? To pitanje vrlo je osjetljivo i urgentno iz hrvatske perspektive jer je očigledno kako su zabilježeni proboji infekcija u više bolničkih ustanova, a trenutačno se brzim testovima provjerava samo dio medicinskog osoblja koji se nije cijepio.
Činjenica je kako je manja šansa da cijepljeni šire zarazu, ali je i ona vrlo visoki rizik uz veliki broj zaraženih u općoj populaciji.
Njemačka će testirati cijepljene i necijepljene jer želi zaštitu života staraca
Dva su faktora koja su natjerali Njemačku da počne testirani i cijepljene koji rade u domovima.
To je vrlo brzi rast broja slučajeva zadnjih tjedana, ali i vrlo bolno iskustvo iz zime 2020. godine kad je u domovima za skrb umrlo više od 30.000 ljudi, iako su ih izolirali od njihovih bližnjih. Tada domovi nisu bili adekvatno zaštićeni „obrambenim zidom“ testova, a nije bilo niti cjepiva. Sada kada se zna da zaštita cjepiva blijedi kroz vrijeme neprovođenje testiranja cijepljenih bilo bi ponavljanje greške iz 2020. godine. Stoga Nijemci igraju na sigurno pa su naložili da se baš svi koji redovito dolaze u domove moraju testirati više puta tjedno. Pojedine regionalne vlade već su ranije implementirale to pravilo, te su imali dobra iskustva.
Zapravo je nejasno zašto se isto rješenje ne primjeni i u bolničkom sustavu.
Naime, već sada je u Njemačkoj očigledno kako je svaki drugi stariji hospitalizirani građanin bio cijepljen s dvije doze. Rješenje za slabljenje imunološke obrane cijepljenih svakako je treća, booster doza, ali bi umjesto poricanja evidentne činjenice kako cijepljeni štiti zarazu trebalo do daljnjega osigurati redovita testiranja i cijepljenih i necijepljenih na lokacijama gdje borave osobe s visokim rizicima za teške ishode. Inače, regionalne i federalne vlasti sada su pod kritikom njemačkih medija jer su oklijevali s lansiranjem booster programa još u rujnu.
Nova vlast želi vratiti besplatna testiranja u borbi protiv širenja zaraze
Neke velike sredine poput Berlina i Bremena stoga jako kasne s trećom dozom. No, najteže optužbe usmjerene su prema vlastima jer su obustavile financiranje testiranja jer su se previše oslanjale na program cijepljenja te su djelomično koristili ukidanje testiranja kao pritisak na cijepljenje računajući da građani neće htjeti sami plaćati testiranja. Jesu li time učinili više štete nego koristi? Nova vladajuća koalicija sada planira vratiti besplatne brze testove. Hoće li i hrvatska vlada na vrijeme shvatiti kako treba u domovima i bolnicama osigurati brze testove i za cijepljenje, a ne samo necijepljene zaposlenike?
Već je spomenuto istraživanje švedskih znanstvenika Effectiveness of Covid-19 Vaccination Against Risk of Symptomatic Infection, Hospitalization, and Death Up to 9 Months: A Swedish Total-Population Cohort Study. U tom istraživanju na 1,7 milijuna ljudi Šveđani su utvrdili kojom brzinom blijedi učinkovitost cjepiva kad je u pitanju simptomatski covid ili pak teški ishodi. U tom istraživanju može se na kraju pronaći intrigantni grafikon koji pokazuje kako zaštita cjepiva od simptomatskog covida pada ispod 40 posto nakon 180 dana od cijepljenja drugom dozom (točnije na 47 posto između 121-180 dana nakon cijepljenja, kaže švedska studija, op.)
Švedsko istraživanje na 1,7 milijuna ljudi: Cjepiva štite od zaraze 7 do 9 mjeseci
(…)
Skupina hrvatskih bolničkih liječnika već predložila obvezno brzo testiranje cijepljenih i necijepljenih
Zanimljivo je, podsjetimo, da je skupina hrvatskih bolničkih liječnika već predložila obvezno brzo testiranje cijepljenih i necijepljenih liječnika i sestara u bolnicama, ali se sa peticijom Inicijativa Hipokrat boje izaći u javnost sa svojim imenima i prezimenima zbog atmosfere u kojoj se svakoga tko relativizira učinkovitost cjepiva optužuje da je opasna i neodgovorna osoba ili, riječju; antivakser, iako to nije, nego se poziva na znanstvene činjenice.
Koliko su učinkovite mjere s Covid-potvrdama?
Zaključno, treba dodati kako epidemiološka situacija sve više zabrinjava, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u epidemiološki strogim zemljama s dužom primjenom tvrdih pravila s Covid propusnicama.
Ispod je grafikon koji ilustrira eksploziju slučajeva u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Slovenija, Austrija i Njemačkog imaju sustav propusnica baziran na potvrdama o cijepljenju i(ili) ozdravljenju koji je trebao zaustaviti ovakav trend, da je doista učinkovit.
Njemačka kao cjelina po broju slučajeva još stoji dobro u broju slučajeva u odnosu na populaciju, ali je u pojedinim sredinama proboj vrlo dramatičan, zaključuje jutarnji.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
