Komentae na članak
Maceljska šuma – do kad će se šutjeti o još jednom u nizu komunističkih zločina?
frkafuljak – 07.06.2015.
Činjenice o počinjenim (po)ratnim zločinima Stjepana Hršaka kojima
raspolažemo:
1. Kao partizanski poručnik, Stjepan Hršak, po zanimanju krojač,
obnašao je tijekom 1945. godine dužnost komandanta Vojne OZN-e u
Krapini. Pritom se isticao svojim zvjerskim postupcima prema svima nad
kojima je vršio istragu, posebno nad zarobljenim hrvatskim civilima i
vojnicima – domobranima i ustašama, o čemu su svoje izjave dali brojni
svjedoci u pisanom obliku, kao i – on sam.
2. U noći sa 04. na 05. lipnja 1945. godine osobno je iz franjevačkog
samostana i Župnog dvora u Krapini odabrao i izdvojio 21 svećenika.
Njegove žrtve te noći su postali:
1. o. Ante KATAVIĆ, župnik, r. 1902.
2. o. Karlo GRABOVIČKIĆ, vikar, r.1912.
3. o. Ivan IVANOVIĆ, kapelan, r. 1916.
4. fra Vitomir MIŠIĆ, bogoslov, r. 1921.
5. fra Domagoj ĆUBELA, bogoslov, r. 1924.
6. fra Alfons KATAVIĆ, maturant, r.1924.
7. fra Paškal VIDOVIĆ, brat laik
8. fra Metod PULJIĆ, župnik, r. 1912.
9. o. Darinko MIKULIĆ, mladomisnik, r.1919.
10. fra Julijan PETROVIĆ, bogoslov, r. 1923.
11. Jozo PERČINLIĆ, kateheta, r.1909.
12. Marijan IVANDIĆ, župnik, r.1902.
13. Miroslav RADOŠ, župnik, r. 1910.
14. Nikola DUVANČIĆ, bogoslov, r.1923.
15. Dragutin TURALIJA, bogoslov, r. 1923.
16. dr. Josip GUNČEVIĆ, ravnatelj gimnazije u Brodu i kateheta, r.
1895.
17. Vjekoslav TERZIĆ, župnik, r.1906.
18. Dragan CAPO, bogoslov, r. 1917.
19. Nikola ILJIĆ, svećenik, r.1913.
20. Stjepan ŠTROMAR, svećenik i kapelan u Mariji Bistrici, r. 1915.
21. Branko KUKOLJA, bogoslov iz Marije Bistrice, r.1921.
Radi se o svećenicima čije je posmrtne ostatke nedavno blagoslovio, i
na Macelju – u nazočnosti nekoliko tisuća vjernika kao i predstavnika
Vlade RH i Hrvatskoga sabora – svečano sahranio kardinal Bozanić.
3. Nakon izvršenog odabira svećenika – svojih žrtava, partizanski
poručnik Stjepan Hršak ih je noću, vezanih ruku i u koloni po dvoje,
zajedno sa partizanskom pratnjom (u kojoj se nalazio i kasniji glavni
svjedok protiv njega, partizan Mladen Šafranko) – sproveo do mjesta
zvanoga Lepa Bukva u Maceljskoj šumi. Ovdje je potom osobno, svojim
trofejnim pištoljem marke Walter 7.62 mm, jednom po jednom svećeniku
mučki pucao u potiljak. Ubijani su odmah padali u već ranije iskopanu
veliku jamu, u kojoj su kasnije i pronađena njihova tijela (zajedno sa
još četrdesetak drugih pobijenih ratnih zarobljenika).
4. Do mjesta njihovog ubojstva, na kojemu im je svojeručno presudio
drug Stjepan Hršak i time počinio višestruki poratni zločin, kasnije
su ostale svećenike doveli ostaci njihovih krunica, koje su odbacivali
putem obilježavajući tako svoje kretanje; i danas ih čuvaju u
franjevačkom samostanu u Krapini kao – relikviju.
B. Obrazloženje onovane sumnje, da je u smrt Frana Živičnjaka 1998.
godine. u Zagrebu, u Šubićevoj ulici umiješan Stjepan Hršak, Tuškanac
61, Zagreb, i to – kao nalogodavac
