Foto: fah

Model poslovanja o kojem su “svi sve znali” imao je brojne dimenzije, ali ona koja se pokazala posebno delikatna odnosi se na način kreditiranja do jučer svemoćnog sustava Agrokor. Kako je funkcionirao i što je u njemu doista sporno? Prema riječima menadžera iz skupine vodećih dobavljača, u pravilu, posjetio bi ih netko od vodećih ljudi Agrokora i iznio im stanje njihove kreditne izloženosti.

> Što će otkriti DORH u poslovanju Agrokora?

“Rekli bi nam, primjerice, vi imate limit kod Erste banke od 50 milijuna kuna, a niste ga koristili ili kod RBA imate limit od 40 milijuna kuna i mi bismo ga koristili. Potom bi dobavljač uzeo kredit od banke i proslijedio ga Agrokoru od kojeg bi zauzvrat dobio mjenice. I tako je to funkcioniralo godinama”, otkriva neimenovani menadžer s kojim su razgovarali novinari Jutarnjeg lista.

Dobro je poznato da su dobavljači te mjenice potom prodavali faktoring društvima, a kako se ona nisu uspjela naplatiti od Agrokora, pozivajući se na regresno pravo, ponovno su pokucala na vrata dobavljača. Sada im nude “povoljan” kredit, s kamatom od dva posto, da isplate te mjenice, a potom tražbinu prijave Agrokoru.

> Agrokor državi i Zagrebu godinu dana nije plaćao najam

Točno za dva tjedna istječe razdoblje trajanja Promemorije o mjenicama u kojem bi se financijske institucije i dobavljači trebali dogovoriti kako riješiti taj problem. Istodobno, rok za prijavu tražbina traje do 10. lipnja. U tom završnom svođenju računa dobavljači su, čini se, spremni izvući i malo jače oružje.

Sustav prisile

“Razmatramo podizanje tužbe protiv banaka jer su kreirale i sudjelovale u funkcioniranju modela koji predstavlja određenu vrstu prisile ili ucjene”, najavljuje jedan od većih dobavljača koncerna koji u ovom trenutku ne želi biti imenovan. Dodaje kako su sve podatke o njima banke dostavljale Agrokoru i s njim dogovarale ugovor o kreditu, a dobavljači su morali samo staviti svoj potpis.

> Plenković: Revizija jedne od svjetskih top kompanija će dati sud o financijama Agrokora

Ipak, već samim sudjelovanjem u njemu, svoj obol spornom modelu dali su i sami dobavljači. Koliko god problematičan bio, on im je ipak odgovarao. Zahvaljujući “maloj usluzi”, osigurali su policu u Konzumu i mogli su računati na otkupnu cijenu svojih proizvoda 15-ak posto veću od one koju bi dobili u nekom drugom trgovačkom lancu. S obzirom na to da su i sami dali doprinos funkcioniranju modela, nameće se pitanje mogu li i na temelju čega optužiti ostale sudionike.

> Ramljak o Agrokoru: Ne mogu reći da neće biti tužbi prema RH

“Točno, u toj su priči sudjelovali i dobavljači, ali nismo svi bili u istoj poziciji. Netko je kreirao i diktirao posao, a netko je bio prisiljen u njemu sudjelovati”, objašnjava neimenovani sugovornik Jutarnjeg. Pritom navodi kako “Agrokorov model” nisu podržavale samo banke, nego i sudionici izvršne vlasti koji su bili spremni prolongirati zakone poput onog o faktoringu i zabrani nepoštene trgovačke prakse.

Tužba za ucjenu

U slučaju da dobavljači doista krenu s podizanjem tužbe protiv banaka, nije jasno što bi točno bila osnova za nju, ali kao prekršaji se spominju odavanje bankarske tajne koja se, među ostalim, odnosi na vrstu uloga i obveze klijenta. Osim toga, tu bi se mogla naći i neka druga kaznena djela kao što su ucjena i lihvarski ugovori, ali posve je sigurno da bi sastavljanje tužbe i prikupljanje dokaza u ovom slučaju za pravnike bio prilično izazovan posao.

> Agrokor: Todorić plasira svoju inačicu priče u Nacionalu

U bankarskim krugovima, čini se, već su navikli na prijetnje tužbama, pa ih ne iznenađuje ni najava dobavljača. To ponajprije shvaćaju kao vrstu pritiska uoči isteka razdoblja Promemorije o mjenicama, nakon kojeg im banke i faktoring društva mogu u svakom trenutku sjesti na račun i naplatiti svoja potraživanja. Bez obzira na to što bi se tu moglo naći elemenata za tužbu, neki dobavljači nisu sigurni da je to izlaz i još uvijek vjeruju kako je moguć dogovor s bankama.

“Kada bi banke bile malo fleksibilnije, moglo bi se naći prihvatljivo rješenje”, kaže predsjednik Uprave jednog od većih dobavljača Agrokora. Što bi ta fleksibilnost podrazumijevala? Ne da banke odustanu od naplate regresnih mjenica, nego da se obvežu kako će na Vijeću vjerovnika pristati glasati za rješenje prema kojem bi prijavljena tražbina dobavljača dobila viši status. U suprotnom, može se dogoditi da prijavljenu tražbinu dobavljači nikad ne naplate.

Ono što je sada već svima jasno jest da se priča s Agrokorom neće riješiti preko noći. Kako kaže jedan konzultant, “bit će tu još suza, plača, žrtava…”.

Pritom svi znaju da će nešto morati izgubiti, samo je pitanje koliko. Dobavljači očito misle da se bankama lakše odreći njihova dijela novca, a one baš nisu spremne na odricanje, navodi Jutarnji list.

Izvor: narod.hr/jutarnji.hr