Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju potvrda su nastavka gospodarskog oporavka, ističu analitičari, koji zasad ne vide negativne rizike za ovogodišnji gospodarski rast.
“Zadnji podatci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su nastavak oporavka gospodarstva”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), koji očekuju da bi tijekom godine rast mogao ubrzati na 2,3 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom ovogodišnjem kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.
“Stopa rasta iznad je naših očekivanja i to zahvaljujući dobrom trendu rasta potrošnje kućanstava, dok je trend oporavka investicija od 6,3 posto bio ugodno iznenađenje”, ocjenjuje Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Pozitivnim ocjenjuje i ubrzavanje potrošnje države na 2,6 posto
DZS je priopćio da je među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava – za 3 posto.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto.
Uz nešto malo jaču domaću potražnju, Kovač ističe u tome razdoblju nešto slabiji izvoz roba i usluga – nakon rasta u prvom tromjesečju za 9,1 posto, u drugom tromjesečju taj je rast usporio na 4,1 posto.
“Uz solidan rast izvoza roba, za 6,6 posto, vidimo nešto slabiji rast izvoza usluga, za 1,6 posto, što jednim dijelom možemo pripisati činjenici ranijih ovogodišnjih uskrsnih blagdana, koji su bili u prvom kvartalu, a drugim dijelom europskom nogometnom prvenstvu, koji je rezultirao odgođenim početkom glavne turističke sezone”, ocjenjuje Kovač.
Ističe i ubrzavanje rasta uvoza roba (sa 6,1 posto u prvom tromjesečju na 7,6 posto), što pripisuje nešto aktivnijoj domaćoj potražnji.
Erste banka je prije nekoliko dana podignula svoju procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a s ranijih 1,8 na 2,2 posto.
“U ovome trenutku ostat ćemo pri toj procjeni. U idućim mjesecima, kada vidimo brojke za treći kvartal, možda ćemo revidirati svoju prognozu naviše. U svakom slučaju, zasad ne vidim negativne rizike po gospodarski rast za ovu godinu”, zaključuje Kovač.
U RBA, pak, u nastavku godine očekuju potvrdu rasta gospodarstva, predvođenog osobnom potrošnjom i investicijama, dok bi kao i u dosadašnjem dijelu godine pozitivan doprinos inozemne potražnje mogao biti umanjen nastavkom rasta uvoza.
“Očekujemo da bi realan rast BDP-a s 1,5 posto u 2015., tijekom 2016. godine mogao ubrzati na 2,3 posto”, zaključuju.
Domaće gospodarstvo raste već sedmo tromjesečje zaredom, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto.
Sezonski prilagođeni podatci pokazuju da je BDP u odnosu na prvo tromjesečje zabilježio rast od 0,6 posto dok je na godišnjoj razini realno veći za 2,0 posto.
BDP DZS: Gospodarski rast iznad prosjeka u EU
Rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine premašio je prosječni rast u 28 zemalja članica Europske unije na godišnjoj i tromjesečnoj razini, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku (DZS).
Prema prvim procjenama DZS-a za drugo tromjesečje BDP je realno porastao za 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, odnosno za 2 posto prema sezonski prilagođenim podatcima. U odnosu na prvo tromjesečje sezonski prilagođeni BDP realno je bio veći 0,6 posto.
U zemljama EU-a prosječni rast u drugom tromjesečju iznosio je 1,8 posto na godišnjoj razini prema sezonski prilagođenim podatcima, a u Hrvatskoj 2 posto. Najveći rast je u drugom tromjesečju zabilježila Rumunjska, od 5,9 posto, dok je negativnu stopu rasta zabilježila samo Grčka, od 0,7 posto.
U odnosu na prethodno tromjesečje, pak, prosječni rast u zemlja EU-a iznosio je 0,4 posto, dok je u Hrvatskoj dosegnuo 0,6 posto. I na tromjesečnoj razini Rumunjska je ostvarila najveći rast, od 1,5 posto, a slijedi Mađarska s 1,1 posto, dok su Austrija, Francuska i Italija imale nepromijenjene stope u odnosu na prošlo tromjesečje.
“Glavni uzrok rasta hrvatskog BDP-a je pojačana potrošnja kućanstava, zatim rast izvoza, koji je bio nego slabiji nego ranije ali i dalje najznačajnija komponenta hrvatskog gospodarstva te neočekivani porast državne potrošnje. Investicije također rastu već četvrto tromjesečje zaredom dosegnuvši stopu rasta od 6,3 posto”, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marko Krištof, dodavši da BDP kontinuirano raste od 2014. godine i prema originalnim i prema sezonski prilagođenim podatcima.
Dodao je da je potrošnja države porasla za 2,6 posto, s tim da su izdaci za zaposlene, odnosno za djelatnosti javne uprave, obrazovanja i zdravstva uvećani 0,8 posto.
Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava – za 3 posto.
Rast izvoza roba i usluga u tom je razdoblju dosegnuo 4,1 posto, usporivši s u prvom tromjesečju zabilježene stope rasta od 7,1 posto.
Prema proizvodnoj metodi, naveo je Krištof, najveći doprinos je, kao i u prethodnom razdoblju, zabilježen u djelatnosti prerađivačke industrije, koja doduše o posljednje vrijeme pokazuje nešto slabije stope rasta nego ranije ali je i dalje najveća. Slijedi trgovina, koja se iskazuje zajedno s ugostiteljstvom, turizmom i prijevozom, koja je u drugom tromjesečju porasla za 3,3 posto. Ohrabruje i značajan rast u građevinarstvu, od 4,3 posto u drugom tromjesečju, naveo je Krištof.
DZS će priopćenje s detaljnim podatcima o BDP-u za drugo tromjesečje objaviti 7. rujna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
