Radnici migranti u Europi poslali su prošle godine kući gotovo 110 milijarda američkih dolara, a glavna odredišta bile su druge europske zemlje, koje su dobile više od trećine tog iznosa, dok su Hrvati iz Europe, tzv. dijaspora, u Hrvatsku poslali više od 1,5 milijarda dolara, po novom UN-ovom izvješću objavljenom u ponedjeljak.
Većina novca slana je iz bogatijih europskih zemalja u siromašnije, unatoč velikom priljevu afričkih i bliskoistočnih migranata u Europu, otkriva izvješće Međunarodnog fonda za poljoprivredu i razvoj (IFAD) pod naslovom “Slanje novca kući: europski tijekovi i tržišta.”
Europa ima samo 10 posto svjetskog stanovništva, ali i 20 posto svih radnika migranata i ostvaruje 25 posto radničkih doznaka iz inozemstva.
Po izvješću, 26 europskih zemalja ima godišnji BDP po stanovniku veći od 20.000 dolara i smatraju se zemljama u koje migranti dolaze na rad, a 19 ih je ispod tog praga i primaju 36,5 milijarda dolara radničkih doznaka iz inozemstva, većinom iz Europe.
Izvješće, koje se temelji na podacima Svjetske banke, navodi da je među državama koje primaju doznake deset članica EU-a, uključujući Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku. Rusija, koju se smatra europskom, a ne azijskom zemljom, glavna je zemlja iz koje se novac šalje u toj regiji.
U Hrvatsku je 2014. iz Europe stiglo 80 posto radničkih doznaka iz inozemstva u ukupnom iznosu od 1,524 milijarda dolara, po podacima Svjetske banke. To je još jedan pokazatelj vrijednosti i važnosti hrvatske dijaspore na koju se, unatoč glasnim parolama, računa samo pred izbore. Visinu doznaka povećali su i radnici koji su posljednjih zbog gospodarske krize iselili u zemlje zapadne Europe i tamo našli posao.
“Europske radničke doznake izdržavale su prošle godine 150 milijuna ljudi širom svijeta, što odgovara stanovništvu Francuske i Njemačke zajedno”, rekao je predsjednik IFAD-a Kanayo Nwanze.
Nakon europskih zemalja po primanju radničkih doznaka dolaze Azija i Pacifik s 34,9 milijarda dolara doznaka iz Europe, dok su afričke države primile 23,1 milijarda dolara.
