Dobit hrvatskih poduzetnika lani rasla čak 38 posto

Foto: Thinkstock

Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini ostvarili konsolidiranu neto dobit u iznosu višem od 24 milijarde kuna, odnosno čak 38 posto višu u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci koje je objavila Financijska agencija (Fina).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podaci se odnose na 114.483 hrvatska poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, a koji su Fini podnijeli godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe i u svrhu javne objave. Iz Fine pritom napominju kako u analizu nisu uključeni podaci za sva društva iz koncerna Agorkor, jer je od njih 35 samo osam društava podnijelo godišnje financijske izvještaje.

Prema podacima Fine, ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika prošle su godine rasli za 5,1 posto, na 633,1 milijardu kuna, dok su istodobno ukupni rashodi povećani za blažih 3,9 posto, na 602 milijarde kuna.

Od ukupnog broja poduzetnika obuhvaćenih ovom analizom, njih 66,9 posto ili 76.546 poslovalo je pozitivno, ostvarivši ukupnu neto dobit od gotovo 38,7 milijardi kuna. S gubitkom je 2016. završilo 37.937 poduzetnika (33,1 posto), i to u ukupnom iznosu od 14,6 milijardi kuna. U odnosu na 2015. ukupna neto dobit lani je rasla za 12,4 posto, dok su neto gubici smanjeni za 13,9 posto, navode iz Fine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je i konsolidirana neto dobit rasla za čak 38,3 posto, odnosno 6,6 milijardi kuna, na 24,03 milijarde kuna.

Osim što su ostvarile veću dobit, hrvatske su tvrtke lani povećale i broj zaposlenih – za 42.372 osobe ili 5,2 posto, na ukupno 853.979 zaposlenih.

Njihova je prosječna neto plaća iznosila 5.135 kuna i bila je nominalno 1,7 posto, a realno 2,8 posto viša nego godinu ranije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Finina analiza pokazuje i da je izvoz poduzetnika lani rastao za 6,2 posto, na 119,4 milijarde kuna. No, to je i dalje tek nešto manje od 19 posto ukupnih prihoda ostvarenih prošle godine.

Uvoz ovih poduzetnika u 2016. je povećan za 8,7 posto, na 100,3 milijarde kuna, no višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni bilježi pad od 5,2 posto, na 19 milijardi kuna.

Iz Fine navode i podatak da je na inozemna tržišta svoje proizvode i usluge lani plasiralo 17.306 poduzetnika, odnosno tek 15,1 posto poduzetnika obuhvaćenih ovom analizom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podaci o investicijama u novu dugotrajnu imovinu su pozitivni i govore o rastu od 2,3 posto, na 25,2 milijarde kuna. No, u novu je imovinu lani ulagalo tek 10,7 posto poduzetnika, odnosno njih 12.306.

Najveća dobit najvećih poduzetnika; najveći rast dobiti u Brodsko-posavskoj županiji

Promatraju li se podaci o poslovanju u prošloj godini po veličini poduzetnika, Finina analiza pokazuje da su najveći doprinos ukupnoj dobiti imali i najveći poduzetnici. Njih 327 (udio u ukupnom broju od 0,3 posto), prošlu je godinu, naime, zaključilo s ukupnom neto dobiti od 12,4 milijarde kuna.

Mikro poduzetnici, koji čine 89,7 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj, 2016. su poslovali s ukupno 302,6 milijuna kuna dobiti, dok je 10.045 malih (8,8 posto) ostvarilo 5,7 milijardi kuna dobiti, koliko je iznosila i dobit 1.347 poduzetnika koji ulaze u kategoriju srednjih i čine 1,2 posto ukupnog broja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Promatrano po županijama, pak, najveći rast dobiti poduzetnika u prošloj godini bilježi se u Brodsko-posavskoj županiji, za čak 857,7 posto. Dobit poduzetnika Varaždinske županije istodobno je povećana za 280,5 posto, Virovitičko-podravske za 229,2 posto, a Ličko-senjske županije za 142,6 posto, navode iz Fine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.