Grčić: sredstva za korištenje EU fondova do 10 puta veća nego u prethodnom razdoblju

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU  Branko Grčić izjavio da nas kako u nadolazećem razdoblju očekuje veliki napor u korištenju i pripremi za korištenje EU fondova, jer su sredstva do deset puta veća nego u prethodnom razdoblju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče dosadašnjih alokacija sredstava iz IPE- 200 milijuna eura i oko 450 milijuna eura iz strukturnih fondova će se ugovoriti i do 2016. u potpunosti realizirati kroz projekte na terenu, istaknuo je ministar Grčić u uvodnom izlaganju u sklopu predavanja na “Tjednu EU fondova“ koji se održava od 10. do 14. veljače u hotelu International u Zagrebu.

Naglasio je kako u ovom trenutku imamo oko 770 milijuna eura za projekte u pokrenutim postupcima javne nabave i procesu ugovaranja koji su spremni za realizaciju.

Najveći projekt je željeznička pruga dionica Dugo Selo – Križevci 220 milijuna eura i vodoopskrbni sustavi Osijek te Poreč 150 milijuna eura, sveučilišna infrastruktura u Rijeci 20 milijuna eura, projekti u zaštiti okoliša i odlagališta otpada u Zadru te Šibeniku. Jedan od manjih projekata su i rekonstrukcija lokalne željezničke pruge u sv. Ivan Žabno-Gradec 35 milijuna eura te vodoopskrbna infrastruktura u Vukovaru, Slavonskom Brodu, Čakovcu , Vodicama, rekao je ministar Grčić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također je uputio na tri ključna parametra uspješnosti apsorbcije: ugovorena sredstva, isplaćena sredstva, sredstva koja su trajno izgubljena.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvorio je temu inovacija u hrvatskom gospodarstvu, kao i pitanja gdje smo, gdje želimo biti i kako ćemo to ostvariti.

U posljednjih desetak godina globalno gospodarstvo doživjelo je niz promjena. Istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije postali su ključni čimbenici u jačanju nacionalnih gospodarstava, dugoročnog rasta te povećanja proizvodnje i izvoza, rekao je Vrdoljak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ocijenio je kako hrvatsko gospodarstvo zaostaje za europskim prosjekom inovacijske politike, od 34 zemlje Hrvatska je na 25. mjestu. Osnovni nedostatak je nepostojanje sustava inovacijske politike te nedovoljno ulaganje u inovacije koje su vrlo važne u postizanju konkurentnosti, istaknuo je ministar Vrdoljak.

Naglasio je kako su nova financijska strategija EU upravo investicije i ulaganje u tehnološki razvoj, posebno u hrvatskom slučaju u poslovnom sektoru, jer su tu upravo najmanja ulaganja u inovacije. Naime najveća ulaganja u inovacije dolaze upravo iz javnih sredstava s više od 60 posto od ukupnih ulaganja, objasnio je.

Cilj “Tjedna EU” je da se u okviru pojedinog dana, kojim se pokriva određeno tematsko područje kao što su inovacije, energetska učinkovitost, vodno gospodarstvo, prometne investicije i urbani te ruralni razvoj, predstave prioriteti ulaganja RH u idućem financijskom razdoblju, prikažu kao primjeri dobre prakse zemalja članica te razmjene iskustva kroz panel diskusije između hrvatskih i stručnjaka zemalja članica kroz mogućnosti korištenja strukturnih i investicijskih fondova Europske unije u sljedećem financijskom razdoblju 2014.-2020.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Organiziraju ga zajednički Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, institucije uključene u sustav upravljanja i kontrole sredstava strukturnih instrumenata, Hrvatska gospodarska komora te veleposlanstva pojedinih članica Europske unije.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.