HRAST: Monsanto zadržite svoje poklone, GMO nikada

Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku poziva hrvatsku javnost da, unatoč nezavidnoj ekonomskoj situaciji, odlučno odbije donaciju korporacije Monsanto poplavljenim područjima i primanje bilo kakve pomoći kojom bi se otvorila vrata ulasku GM usjeva na naša polja te da se zauzme za zabranu uporabe herbicida na bazi glifosata.

Korporacija Monsanto objavila je na svojim službenim stranicama podatke o donaciji DEKALB kukuruza poplavljenim područjima na području Srbije, BiH i Hrvatske u vrijednosti 445.000 €, kao i 75.000 € vrijednosti sjemena rajčica, krastavca i kupusa. Namjeru doniranja potvrdio je, José Manuel Madero, predsjednik Uprave Monsanto Europe, Bliskog istoka i Afrike uz obrazloženje kako se ne radi o genetski modificiranom, nego o sjemenu dobivenom konvencionalnim metodama oplemenjivanja.

Čak i ministar poljoprivrede uvjerava hrvatsku javnost da se radi isključivo o konvencionalnom sjemenu, kao da se tom izjavom rješavaju svi problemi i pitanja oko ove problematike, upozoravaju iz HRAST-a.

Hrast će se trajno zalagati da naša domovina i zemlja bude bez GMO sjemena i proizvoda te pozivaju sve domoljubne opcije i sve koji se slažu s njima da im se pridruže u težnji i nastojanju da lijepu našu sačuvamo od ovakvih nametnutih rješenja koja trajno osiromašuju raznolikost i potencijal hrvatske zemlje i čovjeka.

U HRAST-u se potaju kakva je to donacija koja je izazvala uznemirenost kod primatelja i sumnju u dobru namjeru donatora te tko je zapravo Monsanto i kakva je njegova misija.

Monsanto je vodeći svjetski proizvođač genetički modificiranog sjemena i herbicida na bazi glifosata koji je neizostavan u proizvodnji GM usjeva. Inače, u svijetu je poznato kako Monsanto ima namjeru postati vodeći svjetski monopolist u proizvodnji i prodaji sjemena, čime bi neizravno kontrolirao i tržište hrane, budući da je glavnina GM sjemenja podešena da se onemogući samorazmnožavanje nakon jednog (godišnjeg) završenog ciklusa.
Kod proizvodnje genetski modificirane hrane (GMO) i njenog korištenja u prehrani pojavljuju se dvije ključne opasnosti – genetska i kemijska, upozorova HRAST u priopćenju.

“Priroda ne dopušta prijenos gena između nesrodnih vrsta, a kod genetskog inženjeringa se radi upravo o uvođenju stranog gena u genom nekog organizma. Posljedice interakcija gena i okoliša se očituju u uništavanju bakterija tla, pojavama sasvim novih biljnih bolesti, poremećajima u probavi živih bića, pojavi neplodnosti itd.”, navode iz HRAST-a.

Kemijska opasnost je povezana s uporabom herbicida na bazi glifosata. Prvi takav herbicid bio je ROUNDUP, a danas na tržištu postoji tridesetak herbicida s aktivnom tvari glifosata pod raznim nazivima. To je totalni herbicid širokog spektra koji uništava sve korove i lisnate biljke, a na njega su otporne jedino GM biljke koje se još označavaju kao RR (Roundup Ready) usjevi.

Iako je glifosat dizajniran da uništi sve osim GM usjeva zamijećeno je pogoršanje zdravstvenog stanja i samih tretiranih biljaka jer glifosat ima jaku sposobnost vezanja na kemijske elemente u tlu koji postaju nedostupni biljci, a bitni su za fiziološke procese biljke uključujući i sustav obrane. Posljedica toga je da zrno RR soje sadrži 50-70 % manje važnih kemijskih elemenata poput magnezija, željeza, mangana, cinka, kalcija, što umanjuje i njenu hranidbenu vrijednost. Vezujući se za metale u tlu glifosat postaje vrlo stabilan i slabo razgradiv što dugoročno utječe na zagađenje tla, površinske i podzemne vode. Osim toga, GM biljke su jaki kemijski akumulatori i zbog toga je izloženost čovjeka glifosatu milijun puta veća no što bi bila u prirodnim uvjetima proizvodnje biljaka.

Dvadesetgodišnje iskustvo uzgoja GM kultura je pokazalo negativne rezultate utjecaja na zdravlje ljudi, životinja i čitavog ekosustava, stoji u priopćenju HRAST-a.

Masovni eksperiment u živo je proveden i još se provodi u Argentini koja je radi ekonomskog kolapsa dopustila masovni uzgoj GM soje od 1996. god. U regijama uzgoja RR-soje, već nakon nekoliko godina liječnici su registrirali ozbiljne zdravstvene poremećaje. Jedan od prvih, dr. Dario Gianfelici navodi dvije razine toksičnih učinaka: akutni učinak: povraćanje, proljev, poremećaj vida i disanja, svrbež kože te kronični učinci – razni poremećaji i bolesti uočljivi nakon dužeg vremena kod ljudi koji su živjeli blizu polja soje ili se hranili zrnom RR soje.

Američki znanstvenik Don Huber je 2011. god, pred Britanskim parlamentom održao optužujući govor, navodeći glifosat kao najozbiljniju prijetnju okolišu, stočarstvu i ljudskoj vrsti, pozivajući se na 164 znanstvene referencije. Kao posljedica izloženosti čovjeka glifosatu pojavljuje se tridesetak bolesti kao što su: autizam, Alzheimerova bolest, neplodnost, pobačaji, malformacije ploda, poremećaji kod novorođenčadi, karcinomi, porast muške neplodnosti, bubrežne bolesti, navodi se u priopćenju HRAST-a.

HRAST kaže kako su GM usjevi donedavno bili zabranjeni na području Europske unije, što ipak nije spriječilo Monsanto da prodre u Portugal i Španjolsku, a očito postoji sumnja da se pod krinkom humanitarne pomoći Monsanto nametne i približi Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Širom svijeta sve je snažniji pokret za zabranu glifosata usprkos činjenici da multinacionalne kompanije ne biraju sredstva za provođenje svojih namjera utječući na mjerodavne institucije. Za Hrvatsku bi zabrana glifosta značila i zaštitu od eventualnih odluka Europske komisije o dopuštenju sjetve RR usjeva.

U HRAST-u kažu kako nažalost, niti jednoj vladajućoj opciji sjeme nije bilo strateški proizvod iako su pojedini hrvatski stručnjaci i znanstvenici upozoravali da sjemenarstvo može biti pokretač razvoja poljoprivrede i privrede. Bez sjemenarstva nema ni naših autohtonih proizvoda niti kvalitetne hrane za stoku i ljude. Iako je u bivšoj državi Hrvatska bila vodeća po proizvodnji i izvozu sjemena, danas smo se našli u situaciji totalne ovisnosti o uvoznom sjemenu koje uopće ne odgovara našim agroekološkim uvjetima.

Elementarna nepogoda koja je pogodila Hrvatsku razotkrila je sustavne greške i kratkovidnost službene politike u dužem vremenskom periodu vezano za proizvodnju vlastite hrane, što je zapravo preduvjet suverenosti jedne zemlje, zaključili su u HRAST-u.