Hrvatsku iz recesije vuku – banane?

Na konferenciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) o poticanju izvoza 13. listopada 2015., potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić istaknuo je kako je izvoz ključna komponenta gospodarskog rasta koji se događa zadnjih nekoliko kvartala i vuče Hrvatsku iz recesije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarila 12-postotni rast robnog izvoza. To je treća najveća stopa međugodišnjeg rasta u cijeloj Europskoj uniji, neprekidno ponavljaju političari vladajuće koalicije.

Dan ranije u HRT-ovoj emisiji Otvoreno Branko Grčić pohvalio se kako izvoz roba raste brže od izvoza usluga i da je sada izvoz roba i usluga veći nego što je ukupni uvoz roba i usluga, te da Hrvatska u zadnje dvije godine ima pozitivnu platnu bilancu.

Ivana Maletić mu je na to odgovorila da na makroekonomskoj razini RH ima najniži udio izvoza u BDP-u. Hrvatska je na 23,9 posto BDP-a, a prva Rumunjska koja je iznad je na 35 posto. Pokrivenost uvoza izvozom roba, kod nas je na 60,9 posto, a sve države istočne Europe su na preko 80 posto. “Istovremeno industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pada, u odnosu na sve zemlje istočne Europe smo na dnu, a što mi zapravo izvozimo, jesu robe stranog podrijetla proizvedene u inozemstvu, zahvaljujući korištenju blagodati našeg geostrateškog položaja”, pojasnila je Maletić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Makroekonomistica Marijana Ivanov detaljnije je opisala provoz roba preko preko Hrvatske i tzv. rotterdamski efekt. “Primjerice u riječkoj luci robe se ‘prepakiraju’, raspodjeljuju i idu dalje. U Rijeku su došle te robe s jednim brojem i ako pod istim brojem nastave put dalje izvan Hrvatske, onda naša statistika točno prati situaciju. Međutim, ako put iz Hrvatske nastave s drugim brojem, ta evidencija postaje upitna i da veliki dio rasta o kojem se priča zapravo ne postoji”. Izrazila je bojazan od oslanjanja na te podatke i “mišljenja da je naš izvoz postao konkurentniji – a nije”, upozorila je Ivanov u HRT-ovoj emisiji.

Na primjedbe o rotterdamskom efektu ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof već je ranije ustvrdio da se statistika drži pravila EU i da u službenim podatcima nema provoza. Kretanje izvoza nekih proizvoda koji se u Hrvatskoj ne proizvode ili se proizvode tek u tragovima, ipak govori u prilog skepticima, javlja poslovni.hr.

To svakako vrijedi za izvoz banana, limuna ili drugog egzotičnog voća, zatim automobila, audio-video uređaja…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još 2011. banana smo izvezli za “nula kuna”, godinu poslije simboličnih 150.000, da bi se prvi milijunski izvoz (1,4 mil.) dogodio ulaskom u EU.

No, lani je taj izvoz eksplodirao; povećan je gotovo 15 puta (na 20), a s obzirom na 12,6 milijuna u prvih šest mjeseci ove godine, i banane će se uklopiti i visoke dvoznamenkaste stope rasta. Sličan obrazac vidljiv je i kod agruma. Izvoz zlata (neobrađenog, u prahu ili poluproizvodima) lani nam je porastao 11,5 posto, na čak 564 milijuna kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 156 milijuna ili 28 puta više nego godinu prije. U slučaju tog plemenitog metala 2015. je zasad u znaku usporavanja i suficita: uvezli smo ga u vrijednosti 18,5 milijuna, a izvezli za 121 milijun, donosi poslovni.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.