Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatski javni dug potkraj trećeg tromjesečja 2014. dosegnuo je 78 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda, što je, prema procjeni analitičara RBA, neodrživa dinamika rasta.
Udio duga Hrvatske u BDP-u povećao se u trećem tromjesečju 2014. na godišnjoj razini sa 70,7 na 78 posto, pokazuju danas objavljeni preliminarni podaci europskoga statističkog ureda.
“Dinamika rasta hrvatskog javnog duga definitivno je neodrživa. Dug raste tijekom cijelog razdoblja od 2010., što je posljedica nagomilanih deficita. Evidentno je da Hrvatska ni u 2014. nije uspjela stabilizirati razinu javnog duga, a to je posljedica odgode restrukturiranja javnog sektora. Još uvijek trošimo više nego što stvaramo”, istaknula je Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austrije.
Podaci Eurostata pokazuju i da je Hrvatska, uz Sloveniju i Bugarsku, zabilježila najveće povećanje udjela duga u BDP-u u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Živković-Matijević ocijenila je da se situacija neće poboljšati sve dok se ne počnu provoditi strukturne reforme.
“Međutim, te se strukturne reforme ne smiju svesti samo na rezanje javnih rashoda, nego i tekuće potrošnje. Našim je političarima uvijek lakše zadirati u prihodnu stranu ili, pak, na rashodnoj strani u kapitalne rashode vezane uz investicije. Vrlo je teško zadirati u tzv. stečena prava jer to znači i potencijalni gubitak glasača. Tijekom svih ovih godina ni jedna politička struktura nije uspjela napraviti stvarne strukturne reforme”, napomenula je Živković-Matijević.
Ističe da se neki pomaci u posljednje vrijeme vide kod socijalnih rashoda i socijalne politike. “Hvale je vrijedno da se krenulo s time. Ali isto tako je činjenica da te strukturne reforme nisu ni dovoljno brze ni dovoljno snažne, i zbog toga javni dug nastavlja rasti”, istaknula je Živković-Matijević, napomenuvši kako su sada statistikom javnog duga obuhvaćena i javna poduzeća HAC i HC, u kojima reforma još nije ni počela.
U Eurostatu napominju da su procjene preliminarne jer se statistička metodologija u Hrvatskoj još usklađuje s EU-ovom.
Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo naglo pogoršana u siječnju
Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo naglo su pogoršana u siječnju, najviše među zemljama u srednjoj i istočnoj Europi, i prvi put od prošlogodišnjeg rujna, pokazalo je istraživanje njemačkog instituta ZEW i austrijskog Erste Banka.
Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka za financijskim tržištima za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci pao je u siječnju za 23,6 bodova, na 11,1 bod, što ipak znači da i dalje prevladavaju pozitivna očekivanja.
U siječnju je tako prekinuto tromjesečno razdoblje rasta indeksa, koji je u prosincu skočio čak 20,1 bod u odnosu na prethodni mjesec, iskazavši najveće poboljšanje očekivanja za hrvatsko gospodarstvo među zemljama u regiji.
Istraživanje se temelji na anketi provedenoj među stručnjacima na financijskim tržištima, a uz Hrvatsku obuhvaća još Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku te Tursku.
Ocjena aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu ostala je, pak, u siječnju nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, uz vrijednost indeksa duboko u negativnom teritoriju, od 61,5 bodova, što znači da prevladavaju negativne ocjene.
, skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda, što je, prema procjeni analitičara RBA, neodrživa dinamika rasta.){kind=link}