“U Milanovićevu mandatu Hrvatska je, dok su ostale zemlje išle naprijed, nazadovala”, piše Jutarnji list.
Koaliciju na čelu s SDP-om na prošlim izborima nazvali su “Hrvatska raste” uvjeravajući tako građane Republike Hrvatske da su četiri godine njihove vladavine obilježene rastom. No, je li baš tako?
Kako navodi Jutarnji list, utemeljili su naziv na minimalnom gospodarskom rastu u zadnja dva kvartala, a u situaciji kad je u prve tri godine (ili 12 kvartala zaredom) njihove vladavine hrvatsko gospodarstvo kontinuirano kontrahiralo, zaposlenost padala, a u inozemstvo emigriralo između 50 i 100 tisuća ljudi zbog nemogućnosti pronalaska (boljeg) posla…
“SDP-ova koalicija je upravljanje državom preuzela početkom 2012., a gospodarstvo Hrvatske do tada se dobrano “ispuhalo” jer je od 2009. bilo u recesiji. Nakon što smo od početka krize do kraja 2011. pali znatno više od EU prosjeka, moglo se očekivati da ćemo stoga u idućem periodu rasti brže od tog prosjeka.Nažalost, to ne da se nije dogodilo, nego smo u sve četiri godine ostvarivali niži rast od prosjeka EU, što je vidljivo na prezentiranom grafikonu. U periodu Milanovićeve vlade, kumulativni pad hrvatskog BDP-a bio je -2,1%. U te četiri godine gospodarstvo EU raslo je 3,1%”, navodi se u članku.
Samo smo se udaljavali od standarda zemlje zapadne Europe. Kumulativni je porast BDP-a u ovom četverogodišnjem periodu u EU bio 3,1%, dok su sve tranzicijske zemlje ostvarile rast znatno veći od toga – osim Hrvatske, koja je ostvarila kumulativni pad BDP-a, i to za više od 2%.
Javni dug krajem 2011., dakle u trenutku kad Kukuriku koalicija preuzima vlast, iznosio je 156 milijardi kuna, odnosno 45,7% BDP-a, a na kraju 2015. godine, na kraju njihova mandata 289,7 milijardi kuna tj. 86,7% BDP-a.
.
“Prvo što su napravili nakon dolaska na vlast bilo je povećanje PDV-a sa 23 na 25% (te veliko jednokratno povećanje cijene struje kako bi HEP navodno mogao više ulagati). Suzili su porezne razrede pa se vrlo visok porez na dohodak od 40% + prirez počeo obračunavati na plaće već od 8800 kn. Zatim su uveli porez na dividendu, pa i porez na kamate (štednju), dizali trošarine na goriva te završili mandat s porezom na kapitalnu dobit. Ti prvotni negativni šokovi znatno su smanjili kupovnu moć građana, a osobna potrošnja godinama se nije oporavila te je dodatno vukla gospodarstvo nadolje. U zadnjoj godini mandata smanjili su porezno opterećenje na plaće (povećali neoporezivi dio i podigli porezne razrede), što je odmah rezultiralo povećanom osobnom potrošnjom, koja je bila najveći generator rasta BDP-a u 2015. (uz niže cijene nafte te povećanu potražnju izvana). I kreditni se rejting zemlje zbog takve politike spuštao dva puta. Prvi put krajem 2012., a drugi put početkom 2014.. Sada smo debelo u “junk” teritoriju, a vani se zaduživati možemo samo zato što sve velike centralne banke vode izrazito labave monetarne politike”, pojašnjavaju u Jutarnjem listu.
