Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je danas nove mjere za ruralni razvoj koje obuhvaćaju različite gospodarske djelatnosti od kojih se dio ipak neće moći koristiti prije 2016., a to se odnosi na dio čija ulaganja su u sklopu Europskog inovacijskog programa (EIP).
Za ostala sredstva, pomoćnica ministra poljoprivrede Davorka Hajduković je rekla kako s obzirom da je ova godina i od strane Komisije nazvana prijelaznom godinom, države članice su dobile mogućnost da nastave s provedbom programa od prošlog razdoblja koje mi nismo imali.
“Mi smo dobili mogućnost iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) da objavimo prve natječaje prije nego što se program formalno usvoji, dakle u drugoj polovici 2014. godine s time da će se novac moći dobiti tek kada se program formalno usvoji“ rekla je Hajduković govoreći početku provođenja Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Istaknula je i da postoji velik interes što dokazuje to što su na poziv za iskaz interesa koji je trajao od 1.7. do 1.9. od potencijalnih korisnika dobili projekte u vrijednosti 15,5 milijardi kuna i da će se realno polovica odbaciti, budući da se radi samo o idejama, a ne gotovim projektima.
Na prezentaciji je pojašnjeno da se promijenio i način prijave koji se od sada može vršiti isključivo elektronski, ali je pojednostavljen i pristup informacijama te biltenima za potencijalne korisnike.
Hajduković je objasnila kako su iz ponuđenog paketa mjera odabrali 16 za koje smatraju da su najkompatibilnije s hrvatskim gospodarskim stanjem i da će aktivirati najviše projekata, ali čiji je odabir morao uporište imati u sektorskim analizama te objasnila da sve potrebe koje su se pojavile na terenu, ali nisu bile potkrijepljene analizom, nisu mogle biti uvrštene.
Dosadašnji IPARD dostupan od 2007. do 2013. godine davao je manje mogućnosti od Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, koji primjerice uključuje zemljišta u dugogodišnjem najmu, za razliku od dosadašnje prakse po kojoj su mogla biti uključena samo zemljišta u vlasništvu.
Za svaku podmjeru definirani su korisnici, prihvatljivi troškovi (materijalni, nematerijalni i ostali) s time da je naglašeno kako se sredstva za nematerijalne troškove mogu potraživati isključivo kao dio cjelokupnog poslovnog plana, dakle kao dodatak onim materijalnim.
Okvir visine potpore nije određen samo za mjeru broj 5 „Obnavljanje poljoprivrednih potencijala narušenih elementarnim nepogodama i prirodni katastrofama“ u sklopu koje će se mijenjati iznos alokacija na godišnjoj razini sukladno potrebama.
Ostatak mjera obuhvaća različite gospodarske djelatnosti, ali i one intelektualne kao što su predviđene u prve dvije mjere koje obuhvaćaju prenošenje znanja i aktivnosti informiranja te savjetodavne usluge.
