U povodu 20. godišnjice od uvođenja hrvatske kune, koja će se obilježiti 29. svibnja, ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić je za narod.hr ocijenio kako kuna ne obavlja funkciju novca. Rekao je kako je ekonomsko određenje novca da obavlja funkciju novca, a to su platežno sredstvo, mjerilo vrijednosti i sredstvo štednje.
“Novac u Hrvatskoj je platežno sredstvo, ali nije ni mjerilo vrijednosti ni sredstvo štednje. Onaj koji je trebao štititi kunu kao novac, a to su Vlada i Hrvatska narodna banka su dopustili deviznu klauzulu i štednju u stranoj valuti i time je kuna izgubila dvije velike funkcije kao novac. Tuđa valuta je počela obavljati funkcije nacionalnog novca,” rekao je Jurčić i dodao kako Hrvatska narodna banka, koja ima zadatak proizvoditi i čuvati novac u Hrvatskoj ne smije dopustiti da druge valute obavljaju funkcije nacionalnog novca.
“Posljedica je da je novac isključen kao instrument ekonomske politike ili kao katalizator. On je instrument kojim bi reguliranjem novca u skladu s gospodarstvom mogli kočiti ili pospješivati gospodarstvo.” Usporedivši ga s ljudskim tijelom, Jurčić je rekao da je gospodarstvo tijelo, a novac krvotok koje služi za razvoj tijela.
Jurčić je objasnio kako strana valuta nije hrvatska valuta, već da je to tuđi novac, te se pita čemu postoji monetarni sustav ako se financira tuđim novcem.
“Ponosni smo što imamo kunu, a žalosni što smo sami sebi oduzeli funkcije koje mora obavljati nacionalni novac, a to je prouzročilo najveće štete u hrvatskom gospodarstvu. Zaduživali smo se u stranom novcu. Država ima suverenitet koji ima monetarni suverenitet, a deviznom klauzulom smo se odrekli monetarnog suvereniteta ničim izazvani,” naveo je Jurčić.
Upitan da li bi Hrvatska trebala slijediti trendove, sada kada je članica Europske unije i prihvatiti euro kao službenu valutu, Jurčić je naveo kako ne zadovoljavamo ekonomske uvjete. Istaknuo je kako je euru snagu daje uglavnom Njemačka, dok druge zemlje poput Grčke, Španjolske i Portugala imaju problem jer euro ne obavlja funkciju novca u skladu sa strukturom njihovog gospodarstva.
Tvrdi kako je u Hrvatskoj struktura gospodarstva još udaljenija od tih, te da bi uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj trenutno bila šteta za Hrvatsku.
U slučaju eventualnog prelaska na euro, Jurčić smatra da neće biti problema što se tiče nacionalne svijesti jer da je narod podsvjesno pripremljen zbog štednje u eurima, dok se stvarala odbojnost i sumnja u kunu od istih onih koji su trebali stvarati povjerenje i prihvaćanje kune.
“To je kao da stvarate proizvod, a kupujete od konkurencije taj isti proizvod. To je čudna politika u Hrvatskoj. Za ekonomiju bi to bilo vrlo loše,” ocijenio je Jurčić i istaknuo kako bi prihvaćanje eura dovelo do konverzije gdje bi 12 kuna bio jedan euro.
“S time bi se trebalo devalvirati 30-50 posto kune, što odražava kupovnu moć Hrvatske i ostatka Europe,” zaključio je Jurčić za narod.hr.
