Slovenija će ispoštovati presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po kojoj do sredine godine mora prihvatiti model za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH, ali isplata još neće početi i potrajat će više godina, izjavila je u razgovoru za ljubljanski dnevni list “Dnevnik” Ana Polak Petrič, predstavnica slovenske vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije.
“Do 16. siječnja Slovenija mora donijeti akcijski plan za izvršenje presude iz Strasbourga, a onda i (zakonske) mjere koje će omogućiti povrat deviznih depozita u Ljubljanskoj banci Zagreb i Ljubljanskoj banci Sarajevo”, navela je u razgovoru, ali je dodala da za sada postoje samo “konture” modela načina isplate, te da početak povrata stare štednje ne treba očekivati ove godine.
“Očekivanja da će isplata započeti već sredinom ove godine, s određivanjem mjera potrebnih za isplatu, nemaju temelja. To od Slovenije ne zahtijeva niti presuda. U njoj se (samo) traži da Slovenija uspostavi mehanizam za povrat štednje kako bi taj proces mogao započeti, a trajao bi više godina”, navela je Ana Polak Petrič.
Dodala je da je prema presudi Slovenija na isti način kako je prije 20 godina isplatila devizne štediše Ljubljanske banke u Sloveniji mora to učiniti i sa štedišama u drugim bivšim republikama, a riječ je o oko 300.000 štediša i glavnici od 250 milijuna eura.
Već formirana stručna skupina koju vodi slovensko ministarstvo financija odredit će visinu kamata na glavnicu, a svatko tko smatra da ima pravo na povrat štednje prema presudi iz Strasbourga morat će dokazivati “da je imao štednju u podružnici Ljubljanske banke i da je još danas vlasnik te štednje”, dodala je predstavnica slovenske vlade.
Slovenija razmišlja kako naplatiti dugove hrvatskih poduzeća
Presuda europskog suda po njenim se riječima odnosi samo na štediše Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo, i to na one koji u međuvremenu nisu bili isplaćeni u državama u kojima žive.
Što se tiče broja štediša i načina kako će se “verificirati” jesu li svoju štednju već dobili, Polak Petrič je dodala da su evidencije za Ljubljansku banku Zagreb “korektne”, dok će u pogledu Ljubljanske banke Sarajevo biti potrebna suradnja s vlastima u Sarajevu.
To je potrebno kako bi se iz postupka ostvarenja prava na isplatu isključili oni štediše Ljubljanske banke Sarajevo koji su “već bili isplaćeni u okviru privatizacijskih postupaka”, pojasnila je slovenska dužnosnica.
Polak Petrič je potvrdila da Slovenija razmišlja o načinu kako naplatiti dugove hrvatskih poduzeća prema Ljubljanskoj banci Zagreb.
“Presuda iz Strasbourga o pitanju štediša Ljubljanske banke za nas je nova pravna činjenica. Ako smo prema presudi odgovorni za preuzimanje obveza isplate devizne štednje, onda smo odgovorni i u pogledu prava ( na potraživanja) Ljubljanske banke”, pojasnila je.
Prema njenim riječima, prihvaćanjem presude i isplatom devizne štednje Ljubljanske banke Slovenija ne odustaje od svog gledanja na pitanje sukcesije bivše SFRJ jer ona to i dalje drži sukcesijskim problemom.
Presudom se “ne zatvaraju vrata za konačnu razdiobu dugova SFRJ, jednom kad do toga dođe” jer se tom isplatom i presudom suda u Strasbourgu “postavlja pitanje je li na Sloveniju pao nepravedno velik udio duga nekadašnje SFRJ”, rekla je Polak Petrič.
Dodala je da očekuje kako će nakon formiranja nove vlade u BiH doći do novog sastanka o pitanju sukcesije predstavnika vlada svih sljednika bivše SFRJ koji su se zadnji put sastali još 2009. godine.
“Interesi su različiti, ali je činjenica da je sporazum o sukcesiji međunarodnopravna obveza svih država sljednica. Taj sporazum je potrebno poštovati i izvršavati. Slovenija na to upozorava i u kontekstu približavanja država Europskoj uniji jer se radi o jednom od najvažnijih međunarodnih ugovora u ovoj regiji”, dodala je Polak Petrič.
