U srpnju 2012. objavljena je prva u nizu lista srama objavljenih za mandata Vlade premijera Milanovića – lista poreznih dužnika. Popis je obuhvatio tvrtke, obrtnike i građane, ali i pojedina ministarstva i druge državne ‘subjekte’. Ukupni dug nastao u 20 godina, objavljeno je tada, premašivao je u jednom trenutku 51 mlrd. kuna.
Davor Huić: To je lista srama Porezne uprave
Osnivač i dopredsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić za (toliki) porezni dug kaže danas za Glas Slavonije da nije sramota dužnika nego Porezne uprave.
“Građani se mogu zapitati kako je moguće da dug bude 50 mlrd. kuna, kako je moguće tolerirati toliki porezni dug. Radi se o stotinama i stotinama neuspješnih poduzeća koja i dalje posluju, kojima se gleda kroz prste kada je o plaćanju poreza riječ. To je lista srama Porezne uprave! Pravo je pitanje – kako porezni dug nastaje, kako se može tako nagomilati, znači li da se odabranim poreznim dužnicima gledalo kroz prste. To je golem prostor za korupciju jer to znači ako si dobar s pravim ljudima – ne moraš platiti, neuspješna si tvrtka, ali na takav način preživljavaš na tržištu”, kaže Huić.
Na popisu dužnika našla su se tada 7124 poduzeća čija su ukupna dugovanja 15 milijardi, 13.066 obrtnika s dugom 4,4 mlrd., te 82.180 građana s dugom od deset mlrd. kn, ukupno 29,9 mlrd. kn poreznog duga.
Tadašnja šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec najavljivala je i druge mjere uvođenja reda u porezni sustav i odlučnu borbu protiv neplatiša. Za to što se porezni dug od 51 mlrd kn prethodnih godina nije spominjao prozivala je bivšu vladu te isticala da su na listi dužnika najvećim dijelom poduzetnici koji dugi niz godina nisu podmirivali svoje obveze, a da su istovremeno stjecali imovinu velike vrijednosti. Lista srama poreznih dužnika pred svojom je trećom godinom objave pa je pravo pitanje kakve je efekte polučila.
Porezna uprava ne radi svoj posao
Prema podatcima Porezne uprave, već nakon tri mjeseca od njene objave, krajem listopada 2012., porezni dug smanjen je za 5,3 mlrd. kuna, a silaznu putanju ima sve do danas. Međutim Davor Huić na to kaže: “Rekao bih da je to posljedica što su brisali s liste propale tvrtke. Očito su se dobro potrudili da se dobije dojam kako je lista ‘upalila’. Moj stav potvrđuje podatak da se dug građana nije smanjivao nego, dapače, rastao, a zato što se njih ne može obrisati kao propale tvrtke. Cijeli taj projekt je besmislen, a prava je istina da Porezna uprava ne radi svoj posao. Njihova je odgovornost da provedu poreznu politiku i naplate porez. Cijela ta priča nije moralno pitanje, nego pitanje funkcioniranja poreznog sustava.”
Josip Budimir: Na koji je način dug smanjen?
Ekonomski stručnjak Josip Budimir za Glas Slavonije komentirao je dostavljene podatke Porezne uprave. “Kažu da je broj dužnika smanjen za 19.000, a dug za devet mlrd. kuna, no ne kažu na koji način je dug smanjen. Iz druge informacije saznajemo da je samo 650 mil. kuna naplaćeno pa je 6000 dužnika skinuto s popisa. Dakle, golema većina duga nije naplaćena, nego je dug brisan prema nekoj drugoj osnovi. Pretpostavljam da se radi o otvaranju predstečajnih i stečajnih postupaka. Je li tih 650 mil. kuna ili približno dva posto od početnih 30 mlrd. uspjeh ili neuspjeh? Na to pitanje mogli bismo odgovoriti kad bismo znali kakv bi rezultat bio bez objave liste. To, naravno, nije moguće, ali pomogli bi povjesni podaci o tempu naplate poreznog duga u vremenu prije objave liste. To nam Porezna ne otkriva, ali s obzirom na simboličnih dva posto za pretpostaviti je da ne može biti mnogo gora. Razlog više ovakvom zaključku leži u činjenici da efekt sramoćenja poreznih dužnika traje svega nekoliko dana nakon objave liste. Dakle, samo podmirenja duga neposredno po objavi liste možemo pripisati njenoj objavi. Jednom kad vas je netko pribio na stup srama ostajete obilježeni i to ne možete promijeniti ni na koji način”, komentira Budimir.
Negativan učinak objave liste poreznih dužnika uvelike nadmašuje skromne pozitivne rezultate
“S obzirom na to da su porezne vlasti zadužene za naplatu poreza i da su one raspolagale svim podacima, kao i potrebnim alatima za naplatu poreznih obveza, od početka je bilo nejasno zašto tu listu objavljuju. Nije vjerojatno da su očekivali da će tim činom pospješiti naplatu poreznog duga. Sličan je slučaj i s očekivanjima od objave liste branitelja. Nisu vrijedni spomena detektirani lažni branitelji, jer je broj otkrivenih lažnjaka mizeran. Negativan učinak objave liste poreznih dužnika uvelike nadmašuje skromne pozitivne rezultate. S obzirom na to da nisu razdvojeni dužnici koji su u tu poziciju došli zbog objektivnih okolnosti, od onih koji su izbjegavali podmiriti svoju poreznu obvezu, anatemizirani su svi dužnici. Ovaj postupak dodatno je obeshrabrio ionako mali broj naših građana koji se upuštaju u poduzetničke pothvate. Nije moguće izmjeriti taj negativni efekt, ali za pretpostaviti je da gledano na duži rok višestruko nadmašuje one skromne rezultate pojačane naplate poreznog duga. Ako je to bio cilj akcije sramoćenja poreznih dužnika, možemo zaključiti da je ona uspješno provedena”, zaključuje Josip Budimir.
