Na azijskim su burzama cijene dionica danas pale jer su novi makroekonomski pokazatelji potvrdili da se rast kineskog gospodarstva usporava. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju skliznule između 0,1 i 3,2 posto.
U Australiji su blago porasle, dok MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, jutros balansira na rubu pozitivnog i negativnog područja. Loše raspoloženje na tržištima posljedica je novih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
U nedjelju je objavljeno da je tvornička proizvodnja u Kini u kolovozu porasla 6,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, manje od očekivanih 6,4 posto. Kapitalne investicije u prvih osam mjeseci ove godine porasle su također manje od očekivanja, za 10,9 posto na godišnjoj razini, najmanje u posljednjih 15 godina.
Zbog toga analitičari procjenjuju da bi rast kineskog gospodarstva u trećem tromjesečju mogao biti manji od 7 posto, po prvi puta od globalne financijske krize. To je jutros izazvalo pad cijena dionica na burzi u Šangaju za više od 3 posto. Analitičari su uvjereni da će nakon novih pokazatelja kineske vlasti vrlo skoro uvesti dodatne poticajne gospodarske mjere.
“Kinesko gospodarstvo suočeno je s relativno snažnim pritiskom. Nove brojke uklapaju se u naš scenarij prema kojemu će Kina morati dodatno olabaviti monetarnu politiku”, kaže Fumio Nakakubo, direktor u japanskom fondu švicarske UBS banke.
Od studenoga prošle godine kineska središnja banka smanjila je ključne kamate čak u pet navrata, srezala je stopu izdvajanja obveznih rezervi banaka, a tamošnje su vlasti uvele i druge mjere za poticanje gospodarskog rasta.
No, rast gospodarstva i dalje se usporava, što pritišće cijene sirovina jer je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, pa s usporavanjem njezina rasta slabi i potražnja za njima.
Zbog toga je jutros cijena nafte na američkom tržištu pala za 0,5 posto, na 44,45 dolara po barelu, nakon što je već prošloga tjedna skliznula oko 3 posto. Na londonskom je tržištu, pak, cijena barela oslabila 1 posto, na 47,65 dolara.
Cijene ‘crnog zlata’ su pod pritiskom i zbog nove procjene Goldman Sachsa prema kojoj bi prosječna cijena iduće godine na američkim tržištima mogla biti 45 dolara po barelu, a ne 57 dolara, kako je ta investicijska banka prije procjenjivala.
Poručila je i da bi zbog veće ponude u odnosu na potražnju cijena barela mogla pasti na samo 20 dolara.
Uz to, ulagači ne žele riskirati uoči sjednice čelnika američke središnje banke, koji će polovicom ovoga tjedna odlučivati o kamatnim stopama.
Kako američko gospodarstvo stabilno raste, pri čemu se poboljšava situacija na tržištu rada, Fed bi mogao povećati cijenu novca.
No, s druge strane, ulagači špekuliraju kako bi zbog potresa na financijskim tržištima, izazvanih nedavnom devalvacijom kineskog juana i slabljenjem tamošnjeg gospodarstva, Fed mogao odgoditi povećanje kamata do kraja ove ili početka iduće godine.
“Smatramo da su šanse za povećanje kamata ovoga tjedna 50 naprema 50, no sigurni smo da će do prosinca kamate biti povećane na temelju prilično snažnog rasta američkog gospodarstva”, kaže Nakakubo.
Poveća li Fed kamate, bilo bi to njihovo prvo povećanje od 2006. godine, pa bi tržište izgubilo polugu koja je godinama poticala rast cijena dionica. S druge strane, povećanje kamata Feda moglo bi potaknuti jačanje američke valute.
I na valutnim je tržištima počelo odbrojavanje do Fedove odluke, pa su ulagači vrlo oprezni. Tečaj dolara oslabio je jutros prema japanskoj valuti za 0,1 posto, na 120,40 jena. Otprilike isto toliko dolar je oslabio i prema europskoj valuti, pa je cijena eura porasla na 1,1345 dolara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
