Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potvrdio je danas da je LNG terminal na Krku na listi prioriteta Europske komisije te rekao kako bi trebao biti sagrađen najkasnije 2020.
LNG, naveo je Vrdoljak, nije samo pitanje europske energetske infrastrukture nego sigurne opskrbe, koja je prioritet na svim listama projekata koje potencijalno financira Europska komisija.
Za takve projekte otvoren je europski fond CEF i Hrvatska će se već sljedećeg mjeseca javiti za sufinanciranje izrade glavnog projekta, tehničko-tehnoloških rješenja i druge dokumentacije nužne da bi CEF poslije financirao i samu gradnju terminala, rekao je Vrdoljak.
Lokacijska dozvola je pred izdavanjem, a onog trenutka kad Vlada imenuje LNG strateškim projektom, ona će biti izdana, što će se dogoditi vrlo brzo, kazao je Vrdoljak.
Naglasio je da se kod strateških investicijskih projekata, u skladu sa zakonom, imovinskopravna pitanja rješavaju po ubrzanom postupku ma tko bio vlasnik zemljišta.
Izvlaštenjima se, od bilo kojeg vlasnika, rješavaju imovinskopravna pitanja i na terminalu i plinovodima koje ćemo graditi, rekao je Vrdoljak. Očekuje da će ubrzanim postupkom do 2019., a najkasnije 2020., terminal biti sagrađen.
Vrdoljak smatra kako izgradnja terminala bez otpremnih plinovoda nema smisla te je najavio da će njihova izgradnja biti neovisno o LNG-u kandidirana za sufinanciranje iz CEF-a.
Vrdoljak očekuje da će Europska komisija nepovratnim sredstvima pomoći izgradnju s maksimalnih 50 posto, možda i s kojim postotkom više, odnosno s otprilike 320 milijuna eura. Što se tiče evakuacijskih plinovoda, čija će gradnja, procjenjuje se, stajati 440 milijuna eura i tu je cilj postići sufinanciranje s polovinom iznosa.
Upitan je li s ruskim Gazpromom dogovorena gradnja odvojka plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku, Vrdoljak je odgovorio da je Hrvatska otvorila mogućnost gradnje ako za to postoji potreba. Naglasio je da danas plin koji Hrvatska uvozi, može vrlo lako biti uvezen postojećim pravcima iz Mađarske i Slovenije, ali ako se potrošnja poveća, investicijama u nove plinske termoelektrane i novu energetski intenzivnu industriju, tada bi izgradnja odvojka Južnog toka mogla imati smisla.
Međutim, to nije hrvatski prioritet jer Hrvatska nije na glavnoj trasi i nema zaradu od transporta tako da se odvojak “fizibilno” može graditi samo za nove potrošače, smatra Vrdoljak.
Ako Gazprom ili neki drugi ruski investitor želi investirati u Hrvatskoj, izgraditi nove elektrane ili industriju koja troši plin, vjerojatno bi to bili kupci plina koji bi došao odvojkom, za što je Hrvatska potpuno otvorena, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
