Nakon premijera i ministra financija, i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak opovrgnuo je informaciju da se Vlada namjerava zadužiti kako bi otkupila MOL-ov udio u Ini. Također je opovrgnuo da su podaci stigli iz njegova ministarstva.
“Sve što čitate nema veze s Ministarstvom gospodarstva niti postoji ijedan iznos koji je ikada izišao iz ministarstva. Nemam namjeru komentirati bilo koji uradak novinarski ili urednički, ali poručujem da se slažem s ministrom financija i premijerom. I prethodno sam govorio da ne postoji opcija kupnje pod uvjetom povećanja javnog duga”, rekao je Vrdoljak.
Vrdoljak napominje da MOL nije ispunio obveze investiranja u Inu i sam je otvorio mogućnost prodaje svoga udjela u Ini te stoga Vlada mora imati pripremljene sve modele za potencijalne MOL-ove odluke. Pritom ističe da su za Vladu prioriteti arbitraža i pregovori s MOL-om te da bi najbolje bilo da se postigne dogovor koji će štititi interese Republike Hrvatske i Ine. Ministar Vrdoljak kazao je, zamoljen za objašnjenje svoje tvrdnje da MOL želi narušiti energetsku stabilnost Hrvatske, kako želi da se domaća nafta prerađuje u Hrvatskoj.
Komentirajući, pak, navodne zamjerke Bruxellesa prema kojima Hrvatska kasni u osiguranju dvosmjernog toka plina prema Mađarskoj, odgovorio je da nikakvih optužbi nema, a Hrvatska ispunjava sve svoje obveze. Podsjetio je da je upravo Hrvatska prijavila izgradnju kompresora koji bi omogućili dvosmjerni tok i da za to traži sredstva te da se već sada dio plina iz Hrvatske može isporučiti prema Mađarskoj, ali da Hrvatska neće isporučivati plin u regiju u slučaju krize i pri tome ugroziti svoje građane i industriju.
Hrvatska stabilna čak i pri velikim temperaturnim minusima
“Opskrba Hrvatske plinom je sigurna čak i kad bi za vrijeme ogrjevne sezone izbila kriza u opskrbi Europe plinom iz Rusije”, rekao je ministar gospodarstva na energetskom forumu “Između tržišta i sigurnosti”, u organizaciji Poslovnog dnevnika. “Dođe li do prekida isporuke iz Rusije, Hrvatska ima stabilnu situaciju čak i pri velikim temperaturnim minusima”, kaže Vrdoljak.
Dugoročno Hrvatska, kaže, mora raditi na uspostavi novih plinskih dobavnih pravaca, kao što su Jonsko-jadranski naftovod IAP, LNG terminal i eksploatacija plina iz jadranskih i kopnenih nalazišta. Što se tiče LNG terminala kazao je kako analize pokazuju da se taj pothvat ne bi isplatio privatnom ulagaču pa se stoga radi na tome da se stavi na listu projekata od strateškog interesa za Europsku uniju. Drugo važno pitanje u pogledu LNG terminala je pronalazak kupaca plina jer bi hrvatska potrošnja bila premala za njegove kapacitete, a u obzir treba uzeti i činjenicu da Hrvatska proizvodi 60 posto svojih potreba za plinom, kao i očekivane nove količine iz potencijalnih jadranskih nalazišta.
“LNG stoga dolazi u obzir uz zakup dobrog dijela kapaciteta”, kaže Vrdoljak i podsjeća da u ponedjeljak istječe prva runda natječaja za istraživanje i eksploataciju nafte i plina iz 29 jadranskih blokova te očekuje znatan interes. Naveo je kako se dokumentacija za njega izrađuje i da će biti na listi EK na kojoj su strateški projekti važni za EU.
Vrdoljak najavljuje da će Hrvatska omogućiti dvosmjerni plinski tok prema Mađarskoj, ali da nema razloga za žurbu bez novih količina plina koji bi se transportirao. Komentirajući stanje na naftnom tržištu, Vrdoljak je upozorio da su trgovačke marže možda poletjele previsoko paralelno s padom cijene sirovine na Mediteranu te da će država reagirati uhvati li ta praksa previše maha.
“Tržište električne energije potpuno je otvoreno, a Hrvatska elektroprivreda ulazi u gradnju novih proizvodnih kapaciteta”, kaže Vrdoljak. U tom smislu na konferenciji je znakovita bila prisutnost Hiroshija Tachigamija iz japanskog Marubenija, koji se u javnosti spominje kao kandidat za strateškog partnera u izgradnji novog bloka Termoelektrane Plomin. Ministar Vrdoljak rekao je da potpisivanje ugovora o partnerstvu s tim ili nekim drugim ponuđačem očekuje do kraja Vladina mandata, o čemu pregovaraju stručnjaci.
Ini utvrđen retrogradni porezni dug od 319 milijuna kuna
Ina je izvijestila da je zaprimila zapisnik poreznog nadzora Ministarstva financija kojim je utvrđena dodatna, retrogradna porezna obveza od 319 milijuna kuna. U priopćenju ističe da takve odluke predstavljaju opterećenje za rafinerijsko poslovanje u Hrvatskoj te ako se nastave u budućnosti, mogu imati štetan utjecaj na razinu aktivnosti Ininih rafinerija i buduća ulaganja.
Ina će uputiti žalbu na taj zapisnik u danom roku. Podsjećaju da je slična odluka donesena 2013., za poslovanje iz 2008. i 2009., protiv koje je Ina uložila tužbu Upravnom sudu. Taj spor još nije završen. Naime, Ina je obračunala svoju poreznu obvezu u skladu s najboljom poslovnom praksom i relevantnom regulativom, stoga Ina smatra kako je metodologija procjene Ministarstva neutemeljena, navode iz hrvatske naftne kompanije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
