Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je na susretu za novinare da se gospodarstvo u 2016. nastavlja oporavljati.
U 2017. godini očekuje ubrzanje rasta, osobito kada je riječ o investicijama. Tu prognozira rast viši od 6 posto zbog korištenja europskih fondova, ali i rasta poslovnog optimizma u privatnom sektoru.
HNB ocjenjuje da će stopa rasta BDP-a u ovoj godini biti 2,3 posto, što je značajno povećanje u odnosu na raniju projekciju (1,8 posto) te predviđamo da će u 2017. ta stopa biti 2,5 posto, kazao je Vujčić na susretu s novinarima na temu aktualnih gospodarskih kretanja i prognoza.
U HNB-u očekuju da će osobna potrošnja ove godine rasti po stopi od 2,9 posto, nakon 1,2 posto u 2015., dok stopu rasta investicija projiciraju na razini od 2,9 posto, nakon 1,6 posto prošle godine. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, pak, u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila su 503 milijuna eura, što je za 107,4 milijuna ili 27,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju preliminarni podaci HNB-a.
Podsjetivši da je oporavak hrvatskog gospodarstva inicirao prvenstveno rast izvoza, koji se počeo događati odmah nakon ulaska u EU, Vujčić je istaknuo i da je to utjecalo i na poboljšavanje poslovnog okruženja, odnosno povećani poslovni optimizam.
Istodobno, podaci o uvozu pokazuju da se prvenstveno uvozi kapitalna investicijska oprema, što u HNB-u tumače kao pokazatelj da poduzetnici koji izlaze na tržište EU počinju i više ulagati, budući da izvoz kontinuirano raste, ove godine, prema procjeni HNB-a, za 5,7 posto.
Raste i najvažnija komponenta BDP-a, osobna potrošnja, što je, kaže Vujčić, posljedica rasta realnog dohotka – ove se godine bilježi rast plaća, a uz negativnu stopu inflacije (u 2016. se očekuje za 0,9 posto) te padajući teret otplate dugova raste i raspoloživi dohodak, što stanovništvu, odnosno sektoru kućanstava omogućava da više troši.
No, glavni rizik za hrvatsko gospodarstvo i dalje ostaju visoka razina javnog i inozemnog duga, zbog osjetljivosti na moguće pogoršanje stanja na međunarodnim financijskim tržištima. Bruto inozemni dug u HNB-u ove godine prognoziraju na razini od 96,9 posto BDP-a, a javni na oko 85 posto BDP-a.
Kao najveći problem hrvatskog gospodarstva u HNB-u i dalje vide nezaposlenost, uz naglasak da Hrvatska ima najvišu stopu nezaposlenosti (17 posto u 2015., 15,6 posto očekivana za 2016.) u odnosu na usporedive zemlje središnje i istočne Europe.
Govoreći o financijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, Vujčić je ocijenio da je ona vrlo visoka te da je hrvatski bankarski sustav visoko kapitaliziran i stabilan. Naglasio je da je kapitaliziranost banaka tolika da i kada ne bi naplatile ništa od svih loših plasmana za koje nisu izdvojile rezervacije, njihova bi stopa adekvatnosti kapitala još uvijek bila iznad zakonski propisane u ovom trenutku, što znači da je hrvatski bankarski sustav i dalje vrlo stabilan.
