Događaji koji su obilježili 2021.: Optužnica protiv Kuščevića, ukidanje mjere roditelj-odgojitelj…

foto: FaH, snimka zaslona, fotomontaža: Narod.hr

Godina na izmaku obilovala je političkim i pravosudnim događajima, među kojima smo kao značajnije izabrali afere koje su mjesecima, a neke i godinama punile medijske stupce. Riječ je o aferama koje najbolje oslikavaju rak rane hrvatske politike: korupciju na svim razinama i nesuočavanje s komunističkim nasljeđem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Optužnica USKOK-a protiv bivšeg ministra Lovre Kuščevića, pravomoćne presude bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu te uhićenje glavnog ravnatelja Hrvatske televizije, samo su neke od ovogodišnjih koruptivnih afera u samom vrhu hrvatske politike. Također smo izdvojili dvije odluke u kojima se bitka vodila zbog ekstremno lijevih stajališta onih koji odlučuju, kao i zbog komunističkog nasljeđa, s kojim se Hrvatska nije suočila: ukidanje mjere roditelj odgojitelj u Zagrebu, te prijepori oko kandidata za čelno mjesto Vrhovnog suda.

KORUPCIJA

OPTUŽNICA USKOK-a PROTIV LOVRE KUŠČEVIĆA

U prosincu je optužno vijeće splitskog Županijskog suda potvrdilo optužnicu USKOK-a protiv bivšeg ministra i političkog tajnika HDZ-a Lovre Kuščevića. USKOK ga tereti za niz malverzacija sa zemljištima na Braču iz doba dok je vodio Općinu Nerežišća, a optužen je i za sprječavanje dokazivanja, javio je Dalmatinski portal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. Kanački o potvrđivanju optužnice protiv Kuščevića: Što DORH čeka s našom prijavom?

Optuženi su i supruga Zorana, šogor Ivica Žuvić, aktualni načelnik Općine Svemir Obilinović, prije pročelnik u Općini, bivši predsjednik Općinskog vijeća Jakša Goić te poduzetnik Ante Marinović.

Slučaj sada ide pred raspravno vijeće na suđenje. Sjednica na kojoj bi se raspravilo o utemeljenosti optužnice trebala se već održati u rujnu, no obrana Kuščevićevog šogora tražila je izuzimanje nekih dokaza kao nezakonitih. Trebalo je, stoga, najprije riješiti taj problem pa tek onda odlučiti o optužnici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podsjetimo, USKOK je optužio bivšega ministra uprave Lovru Kuščevića za milijunske nezakonitosti sa zemljištem na Braču gdje je ranije bio načelnik općine Nerežišća. Istraga je pokrenuta u rujnu 2019. dva mjeseca nakon što je Kuščević, o čijim su navodnim aferama iscrpno pisali mediji, podnio ostavku na ministarsku dužnost.

Uskok je podigao optužnicu protiv šestero hrvatskih državljana zbog zlouporabe položaja i ovlasti, pomaganja i poticanja na to nedjelo, primanje mita, pomaganja u primanju mita, davanja mita, poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, poticanja na prouzročenje stečaja te sprječavanje dokazivanja.

Odvjetnik Novosel: ‘Suđenje Kuščeviću trebalo bi dovesti do ponovnog brojanja potpisa GI Narod odlučuje!’

Osim za prenamjene zemljišta, izmjene prostornog plana od kojih je samo on imao koristi, dodjeljivanje POS-ovog stana šogoru, Kuščevića tužiteljstvo tereti i za mito te nezakonitosti s nekretninama.

On početka odbacuje sve što mu tužiteljstvo stavlja na teret. No, osim po malverzacijama sa zemljištem, Kuščević će ostati zapamćen po brojanju potpisa inicijative GI Narod odlučuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Onemogućavanje referenduma GI Narod odlučuje

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava. Međutim, Plenkovićeva Vlada je 2018. godine ignorirala volju građana i ukrala referendum “Narod odlučuje”. Bivši ministar Lovro Kuščević će ostati zapamćen po organizaciji brojanja potpisa inicijative GI Narod odlučuje.

Građanska inicijativa Narod odlučuje dva tjedna prikupljala je potpise za izmjenu Ustava i predala u lipnju 2018. Hrvatskome saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav.

Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa.

Prebrojavanje potpisa još nije niti počelo, a Lovro Kuščević obznanio je kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama).

Vlada Andreja Plenkovića tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum o pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko pitanje neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa.  GI Narod odlučuje je početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

PRAVOMOĆNE PRESUDE BIVŠEM PREMIJERU IVI SANADERU

Vrhovni sud u listopadu je potvrdio presudu: Sanaderu 6 godina zatvora, a osuđen i Zsolt Hernadi.

U kaznu je Sanaderu uračunato vrijeme lišenja slobode, a Hernádiju je suđeno u odsutnosti.

Ivo Sanader, bivši HDZ-ov premijer u samo 10 dana u listopadu dobio je i svoju treću pravomoćnu presudu. Jer, nakon što mu je postala pravomoćna presuda u aferi Fimi media kojom je osuđen na sedam godina zatvora, Vrhovni sud je objavio i da mu je sada pravomoćna postala presuda u aferi Ina-MOL, kojom je osuđen na šest godina zatvora i vraćanje pet milijuna eura. Osim njega u aferi Ina -MOL osuđen je i šef MOL-a Zsolt Tamas Hernadi kojem je suđeno u odsutnosti, jer ga je Mađarska proglasila svojim nacionalnim interesom te je raspisanim tjeralicama i europskom uhidbenom nalogu usprkos, godinama nedostupan našem pravosuđu. On je osuđen na dvije godine zatvora, navodi Večernji list.

Plenković o presudi HDZ-u: Ne prihvaćam etiketu kriminalne organizacije, uplatit ćemo

Inače, presuda u aferi Ina-MOL donesena je u ponovljenom postupku jer je prvu osuđujuću presudu ukinuo Ustavni sud. Sanader se teretio da je s Hernadijem dogovorio da će MOL-u biti prepuštena upravljačka prava nad Inom na koje MOL nije imao pravo. Za to prepuštanje prava Sanader je od Hernadija trebao dobiti 10 milijuna eura mita, no od te sume isplaćeno je pola, odnosno pet milijuna eura. To je ujedno iznos koji se po presudi oduzima od Sanadera.

– Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da kazna na koju su optuženici osuđeni nije ni prestroga niti preblaga nego pravilno odmjerena s obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti. Prvom je optuženiku kao olakotna okolnost cijenjena životna dob (68 godina) i narušeno zdravstveno stanje. Otegotno je cijenjeno da je koruptivno kazneno djelo počinio kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a to djelu daje dodatnu težinu.

S obzirom na funkciju koju je obnašao, trebao je biti uzor ne samo ostalim članovima Vlade Republike Hrvatske nego i svim građanima Republike Hrvatske. Djelom je nanio štetu i ugledu Republike Hrvatske u svijetu. Osnovni motiv za počinjenje ovog kaznenog djela je bilo njegovo osobno bogaćenje.

Cijenjena je i prijašnja osuđivanosti zbog istovrsnog kaznenog djela. Okolnosti da je obiteljski čovjek i otac dvoje odrasle djece nisu okolnosti koje je trebalo posebno cijeniti kao olakotnima i koje bi imale utjecaj na blaže kažnjavanje. Jednako tako, olakotna okolnost nije niti sudjelovanje u Domovinskom ratu i vojni čin koji je stekao.

Od takvih osoba se ne očekuje da čine kaznena djela, a osobito ne ovakva ili slična namjerna kaznena djela kojima se mogu ugroziti suverenost i nacionalni interesi iste države u čijem je stvaranju sudjelovao kao i ugroziti njezine temeljne vrijednosti.

Selak Raspudić za Narod.hr: HDZ-ovci na spomen Sanadera izgube kontrolu i vrijeđaju

Koruptivna djela svakako to ugrožavaju. Drugom optuženiku olakotnim je cijenjena prijašnja neosuđivanost. Otegotno je što je mito ponudio i dao predsjedniku Vlade Republike Hrvatske. Izrečene kazne će ispuniti svrhu kažnjavanja u odnosu na obojicu optuženika. Istodobno će u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženike da svoja ponašanja usmjere u društveno prihvatljivom smjeru.

Utjecat će i na druge da ne čine ovakva ili slična kaznena djela kroz jačanje svijesti o njihovoj pogibeljnosti. Ovdje je riječ o korupciji na najvišoj razini koja predstavlja izrazitu opasnost za temeljne vrijednosti na kojima počiva Republika Hrvatska – naveo je Vrhovni sud u obrazloženju svoje odluke.

ZBOG SUMNJE U KORUPCIJU UHIĆEN GLAVNI RAVNATELJ HRT-a

U lipnju je odjeknula vijest da policija pretražuje nekretnine glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića, te da je isti uhićen, zbog sumnje u korupciju.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek komentirala je tada uhićenje glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića.

“Nemam nikakvih saznanja, sve što znam čula sam iz medija. Dok ne dobijem informacije, nemam što komentirati. Po statutu ravnatelj HRT-a ima osobu koja ga zamjenjuje i ne očekujem poteškoće u radu HRT-a.”, rekla je.

Osim u Bačićevoj kući na elitnom Tuškancu, policija je bila i u zagrebačkoj Radićevoj ulici gdje se nalazi stan koji je jedan od razloga uhićenja Kazimira Bačića i koji navodno pripada ravnatelju HRT-a.

Ravnatelj HRT-a taj je stan navodno dobio kao nagradu za utjecaj na Milana Bandića da ishodi sve potrebne dozvole za Milana Lončarića koji stoji iza projekta Vrtovi svjetla, pisao je Jutarnji list.

Kompleks Vrtovi svjetla nalazi se iza tornja bivše tvornice TEŽ u Zagrebu, koja je ugašena 2015. godine, a Lončarić je bio direktor i većinski vlasnik. Na tom mjestu Lončarić namjerava graditi više stambenih zgrada, te je navodno Bačiću dao stan u Radićevoj ulici kao nagradu jer se za njegov projekt založio kod zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Bačić pušten iz pritvora, vraća se na HRT, Raspudić: ‘Ne treba se sekirati, HDZ mu je našao dostojnu zamjenu’

Bačić je razriješen dužnosti ravnatelja HRT-a, a nakon nekoliko mjeseci je pušten iz pritvora, te je zatražio natrag svoje radno mjesto na HRT-u u sklopu Odjela tehnike.

 

EKSTREMNO LIJEVI I KOMUNISTIČKO NASLJEĐE

 

MILANOVIĆEV FAVORIT DOBRONIĆ PRISEGNUO ZA PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA: ANGAŽIRAT ĆE ZLATU ĐURĐEVIĆ

Izabrani predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić prisegnuo je u listopadu pred predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem da će dužnost predsjednika tog suda i Državnog izbornog povjerenstva (DIP) obavljati savjesno i nepristrano te poštivati Ustav i zakone, javio je HRT.

Radovan Dobronić bio je kandidat kojega je predložio predsjednik RH Zoran Milanović, nakon što u Saboru nije prošla njegova favoritkinja profesorica Zlata Đurđević. Dobronić je najavio da će surađivati sa Zlatom Đurđević, te ju pitati za savjet.

Vidović Krišto: Zlata Đurđević je branila ubojice Perkovića i Mustača

Bartulica o Đurđević: Hrvatska se još nije suočila s teškim komunističkim nasljeđem

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković podsjetio je da su zakonske izmjene koje su prethodile izboru novog predsjednika dovele do toga da je postupak trajao dulje od uobičajenog, ali da je u konačnici izabran velikom većinom saborskih zastupnika.

Sabor je sa 120 glasova za i tri protiv izglasao Radovana Dobronića za novog predsjednika Vrhovnog suda i time zaključio duge rasprave na relaciji Banski dvori – Pantovčak.

Tko je sudac Dobronić?

Radovan Dobronić sudac je koji je donio povijesnu presudu za ‘švicarac’, čime je stekao tisuće poklonika koji su digli kredite u švicarskim francima. U javnosti ne istupa često. Jedno vrijeme radio je u Zagrebačkoj banci, a slovi za suca koji procese brzo privodi kraju.

Dobronićev program otkriva da je protiv izručenja UDB-aša

Radovan Dobronić, u svom je programu potvrdio da se protivi izručenju UDB-aša temeljem europskog uhidbenog naloga(19.-20. stranica).

“Isto tako, bilo je puno govora o europskom uhidbenom nalogu. lako to nije grana prava kojom sam se bavio, mislim da je jedna stvar nesporna. Ako je riječ o primjeni EU prava i to onog koje je obvezujuće, onda naše tumačenje i primjena tog prava mora biti u skladu s onom praksom koju je usvojila većina zemalja EU-a i koju je već, eventualno, potvrdio i sud EU-a, dakle nikakva posebna hrvatska praksa s tim u vezi, a koja bi bitno odstupala od prakse ostalih zemalja članica, nije moguća.

Budući da se ovdje radi o izručenju hrvatskih državljana i pitanju njihovih osobnih sloboda i ljudskih prava (makar i da su počinili kaznena djela) potrebno je čim prije preispitati praksu, a na raspravu treba pozvati i predstavnike akademske zajednice, s obzirom na važnost ovog pitanja kako iz motrišta primjene prava EU-a tako i iz motrišta zaštite ljudskih prava i pravne sigurnosti”, navodi se u programu.

Nakon izbora za predsjednika Vrhovnog suda, Dobronić se ‘proslavio’ izjavom kako poklič ‘za dom spremni’ smatra nedopustivim u bilo kojoj prilici.

 

EKSTREMNO LIJEVI GRADONAČELNIK UKINUO MJERU RODITELJ ODGOJITELJ

Ispred zagrebačke Gradske uprave u studenom su prosvjedovali roditelji zbog rezanja prava i ukidanja mjere roditelj odgojitelj. Ovaj put negodovali su roditelji okupljeni u grupu “Majke odgojiteljice Zagreb” i građanska inicijativa “Djeca su budućnost”.

Predsjednica udruge Roditelj odgojitelj: Tomašević ne poznaje tematiku o kojoj odlučuje

Tomašević uhvaćen u laži: Što je o mjeri roditelj odgojitelj govorio u predizbornoj kampanji?

Udruga roditelja odgojitelja: Tomašević nije našao vremena da nas primi, duboko smo razočarani

Ljiljana Dragić, organizatorica prosvjeda, ispred “Djeca su budućnost” rekla je kako prosvjednici traže od Gradske uprave da povuku prijedlog koji su dali na javno savjetovanje.

“Danas je na prosvjed izašlo između 800 i 1000 roditelja korisnika mjere”, rekla je Dragić za Narod.hr.

 

“Prosvjedima tražimo povlačenje prijedloga o izmjenama demografske mjere Roditelj odgojitelj koja je na javnom savjetovanju, te tražimo da gradonačelnik povuče najavljene izmjene i ne dira stečena prava korisnika mjere kao što je i rekao u predizbornoj kampanji”, dodala je.

Na pitanje do kada misle prosvjedovati, najavila je: “Ovo je tek prvi u nizu prosvjeda. Spremni smo svaki dan dolaziti dok ne postignemo cilj.”

Na žalost, Tomaševićeva većina u zagrebačkoj Gradskoj skupštini u prosincu je ukinula mjeru roditelj odgojitelj.

Međutim, roditelji odgojitelji najavili su daljnju borbu za svoja stečena prava.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.